Aktivnosti

Latina et Graeca 48

Sredinom prosinca objavljen je novi, 48. broj časopisa Latina et Graeca koji na preko stotinu stranica donosi različite teme, prijevode i aktualnosti iz svijeta klasične filologije i antičke civilizacije. U nastavku pročitajte sadržaj novoga broja.

TEME

Smiljana Smolčić, Egipat i Kreta: kulturni i umjetnički kontakti dviju civilizacija tijekom brončanog doba

Bruno Čiček, Utjecaj grčkog jezika na vulgarni latinski

PRIJEVODI

Antun Rozanović Korčulanin, Himan Blaženoj Eustohiji (preveo Vlado Rezar)

Apokrifno Evanđelje po Petru (preveli Vjekoslava Margetić, Toma Marušić, Petra Matović)

I TO JE ANTIKA

Vladimir Posavec, Bitka kod Kinoskefala

Nina Čengić, Οὖτις ἐμοί γ’ ὄνομα – osobna imena antičke Grčke

LOOMEN EDUCATIONIS

Matea Tunjić, Na kavici s klasičnim jezicima: Kava, knjige i putovanja

DOGODILO SE

Čestitamo! – Napredovanja učitelja i nastavnika u 2024. godini

Kornelija Pavlić, Prožimanje jezičnih i civilizacijskih sadržaja u nastavi klasičnih jezika (stručni skup)

Anđelko Golub, Godišnja skupština Hrvatskoga društva klasičnih filologa

Kornelija Pavlić, Primjeri interdisciplinarnosti u nastavi klasičnih jezika (stručni skup)

Šime Demo, Godišnja konferencija i generalna skupština udruženja Euroclassica

Kornelija Pavlić, Vrednovanje i komunikacijske vještine nastavnika (stručni skup)

PRIKAZI I RECENZIJE

Ana Rakitić, Antigona (kazališna predstava)

Toma Marušić, Mark Eacersall, Amelie Causse, Serge Latapy, Kleos (strip)

Mila Erceg, Kopila – grad mrtvih nad poljem života (prikaz izložbe)

Jana Škrgulja, Et post mortem vita – Život i smrt u kasnoantičkoj Dalmaciji (prikaz izložbe)

Tribina Koliko (ne) znamo o hrvatskim latinistima?

Pozivamo vas na inspirativno predavanje u sklopu tribine Susreti s klasičarima! 

U Mjesecu hrvatske knjige pridružite nam se u utorak, 4. studenoga 2025. u 18 sati u Knjižnici Augusta Cesarca (Šubićeva 40/II, Zagreb) na predavanju:

Koliko (ne) znamo o hrvatskim latinistima?

prof. dr. sc. Tamare Tvrtković s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

• Tko su zapravo bili hrvatski latinisti?

• Jesu li Marko Marulić i Ruđer Bošković bili jedini?

• Je li latinski jezik jedina poveznica latinista s antikom?

• Do kad je i zašto latinski bio službeni jezik u Hrvatskoj?

• Je li intelektualna latinistička zajednica bila svojevrsna preteča Europske unije?

• I — zašto je uopće važno poznavati stvaralaštvo hrvatskih latinista?

Na ta, ali i mnoga druga pitanja, dobit ćete odgovor u sklopu tribine posvećene hrvatskom latinitetu i njegovoj ulozi u izgradnji našeg kulturnog identiteta.

Otkrijte koliko je živa, suvremena i europski povezana bila tradicija hrvatskog latiniteta. Dođite, poslušajte i inspirirajte se!

Ulaz je slobodan!