Ogled o sudbini latinskog jezika

Marko Faustin Galjuf jedan je od posljednjih velikih hrvatskih latinista – profesor retorike i prava, bibliotekar, član rimske Accademije degli Arcadi – poznat po nevjerojatnoj sposobnosti da na licu mjesta improvizira latinske stihove i njima komentira ljude, događaje i aktualne teme. U svojem djelu Specimen de fortuna latinitatis, objavljenom 1833. godine, Galjuf promišlja o sudbini latinskoga u vremenu kada je jezik koji je stoljećima bio jezik književnosti, znanosti i učenih ljudi počeo gubiti svoju nekadašnju ulogu. Prvi cjeloviti prijevod Ogleda o sudbini latinskog jezika na hrvatski jezik donosi:

- opsežnu uvodnu studiju Teodore Shek Brnardić

- latinski izvornik prema izdanju iz 1833. g.

- hrvatski prijevod popraćen bogatim komentarima

- kazalo imena

Za prijevod je zaslužna skupina studenata klasične filologije zagrebačkog Filozofskog fakulteta – Mateo Cader, Vjekoslava Margetić, Genevieve Elise Pavić, Lara Pipinić, Ana Rakitić i Barbara Rismondo – pod mentorstvom prof. Tamare Tvrtković.

Galjuf je vjerovao da latinski može biti neutralan zajednički jezik učenih ljudi, jezik koji omogućuje lakšu razmjenu ideja i nadilazi nacionalne i jezične granice. Gotovo dva stoljeća poslije njegova pitanja ostaju iznenađujuće aktualna:

Što gubimo kada zanemarujemo klasično obrazovanje? Može li jedan „mrtvi“ jezik još uvijek biti živ u idejama koje prenosi? Kakva je budućnost latinskoga u suvremenom svijetu?

Odgovore na ova i mnoga druga pitanja potražite u novoj knjizi Biblioteke Latina et Graeca –  Marko Faustin Galjuf, Ogled o sudbini latinskog jezika.