Čolaković, Homerološke studije

U srpnju ove godine objavljena je nova knjiga Radova Biblioteke Latina et Graeca: Homerološke studije Zlatana Čolakovića. Knjiga donosi detaljan uvid i osvrt na ono što je među klasičnim filolozima poznato kao „homersko pitanje“ obrađeno na temelju tradicije epskog pjesništva na prostoru bivše Jugoslavije. Naime, Čolaković je na Harvardu stekao uvid u golemu riznicu zabilježenog usmenog pjesništva koju je Milman Parry prikupio na prostoru bivše Jugoslavije tijekom prošloga stoljeća, a zatim je obavio reviziju svih prikupljenih podataka, te na kraju sam iznio vlastite zaključke o razvoju epskog pjesništva. Na početku knjige autor donosi i razlaže usporedbu tradicijskog i post-tradicijskog pjevača epskih pjesama, a zatim u nastavku izlaže poseban osvrt na „homersko pitanje“.

Knjiga, između ostalog, donosi priču o Međedovićevom kazivanja o svom životu, pjesmama i pjevačima, odnosno njegovu autobiografiju. Predstavlja nam i najpoznatiju Avdovu pjesmu Ženidbu Smailagić Meha prvi put objavljenu daleke 1974. g. od strane Alberta Lorda na engleskom i bosanskom jeziku. Nadalje, obrađuje radove o Parryjevom rukopisu Pitanja u Bijelom Polju, zatim Kronologiju sakupljanja pjesama Avda Međedovića 1935. godine te rječnik Međedovićeve epike. Knjiga sadrži i dodatke s katalozima i ekfrazama, indekse i opsežnu bibliografiju kojom se autor koristio.

Cijena knjige iznosi 100,00 kuna, a naručiti ju možete putem naše e-mail adrese: latinaetgraeca@gmail.com

Novi broj Latina et Graeca

Ovoga je tjedna objavljen novi, 39. broj časopisa Latina et Graeca. Kao i uvijek, nastojali smo da časopis bude ispunjen različitim temama vezanim uz antički svijet, a popis svih objavljenih radova možete vidjeti u nastavku.

TEME

  • Magdalena Mrčela, Estetika šoka – aporija jezičnog i izvanjezičnog u Marulićevim epigramima
  • Franjo Lacković, Braća Grakhi i agrarno pitanje
  • Marin Buovac, Prilog boljem poznavanju formulacije/sintagme curam agens (amphi)theatri na području salonitanskog teritorija

PRIJEVODI

  • Horacije, Oda III, 13 (preveo Domagoj Grečl)
  • Francesco Petrarca, Pismo potomstvu  (preveo Ante Pavelić)

I TO JE ANTIKA

  • Vladimir Posavec, Bitka kod Akcija
  • Maja Matasović, Korinin dnevnik: Iunius
  • Nina Čengić, Grčki jezik i indoeuropeistika

LOOMEN EDUCATIONIS

  • Tomislav Mokrović, i-nastava – virtualno učenje u doba korone

IN MEMORIAM

  • Jadranka Bagarić, Mladen Kristić
  • Kornelija Pavlić, Vida Pust-Škrgulja
  • Jelena Jurčić, fra Serafin Hrkać
  • Ivan Bekavac Basić, Jozo Marević
  • Tamara Tvrtković, Vesna Lopina

DOGODILO SE

  • Čestitamo! – XXXIII. državno natjecanje iz klasičnih jezika
  • Marta Kontić, Odyssey ‘Round the World
  • Jadranka Bagarić, Uz 500. obljetnicu smrti Ilije Crijevića i 80 godina Dubrovačkih knjižnica
  • Kornelija Pavlić, Vrednovanje ostvarenosti ishoda u nastavi latinskoga jezika u strukovnim školama – Državni stručni skup za nastavnike latinskoga jezika
  • Kornelija Pavlić, Metode timskoga rada u nastavi klasičnih jezika – Državni stručni skup za nastavnike latinskoga jezika
  • Mislav Gregl, „Da mi kompa bude Frane Petrić, frend Ignjat Đorđić, prijatelj Marulić, k’o buraz Ruđer Boškovićˮ: hrvatski latinisti na zagrebačkom asfaltu

PRIKAZI I RECENZIJE

  • Petra Matović, Joseph de Jouvency, The Way to Learn and the Way to Teach
  • Jadranka Bagarić, Ilija Crijević, De Epidauro, priredila Zrinka Blažević, uvodna studija Irena Bratičević
  • Zlatko Šešelj, Steve Keshaw – Victoria Topping, Mitologija. Enciklopedija starogrčkih bogova, čudovišta i smrtnika

Nova knjiga Biblioteke L&G

U lipnju je objavljena nova, 68. knjiga bogate Biblioteke Latina et Graeca: dvojezični latinsko-hrvatski prijevod devete knjige Plinija Starijeg, „O vodenim bićima“ za koju je zaslužna profesorica Inge Belamarić.

Ovo je prvi cjelovit prijevod IX. knjige „Prirodoslovlja“ na hrvatski jezik, u kojoj Plinije Stariji kroz 88 poglavlja donosi opise različitih dijelova morskoga svijeta: riba, školjaka, puževa, ježinaca, rakova i dr. Uključivši u prijevod i odabrane ulomke iz XXXII. knjige urednica i prevoditeljica Inge Belamarić omogućila je čitateljima potpun uvid u Plinijev svijet vodene zoologije i sve ono što je on s njome povezao, popraćeno mnoštvom slikovnih prikaza.

Knjiga je opremljena opsežnom uvodnom studijom, bogatim komentarima, kazalom autora koje donosi Plinije uz njihovu kratku biografiju, zatim latinsko-hrvatskim i hrvatsko-latinskim kazalom vodenih bića te kazalom vlastitih imena.

Cijena knjige iznosi 200,00 kn, a naručiti ju možete putem naše e-mail adrese latinaetgraeca@gmail.com.

Latina et Graeca na Kliofestu

Institut Latina et Graeca i ove će godine sudjelovati na 8. festivalu povijesti Kliofest koji će se održati od 11. do 14. svibnja virtualno i u prizemlju NSK.

Već prvoga dana festivala, u utorak 11. svibnja, virtualno ćemo predstaviti naša najnovija izdanja. Sadržaju možete pristupiti putem ovoga linka.

Također, za vrijeme trajanja Kliofesta (11-14. svibnja) sva naša izdanja snižena su 30%. Narudžbe primamo putem e-maila latinaetgraeca@gmail.com.

 

Nova knjiga Biblioteke Latina et Graeca

U izdanju Instituta Latina et Graeca objavljena je nova knjiga, dvojezični prijevod djela Benedikta de Spinoze, Teološko-politički traktat u prijevodu Zlatka Šešelja.

Uvodnu studiju o sadržaju Teološko-političkog traktata napisao je dr. sc. Pavel Gregorić, dok je za prijevod i uređenje knjige zaslužan Zlatko Šešelj. Knjiga je opremljena opsežnim podacima iz Spinozina života, bibliografijom, indeksima osobnih i geografskih imena te biblijskih citata, a prijevod je popraćen bogatim komentarima.

Teološko-politički traktat sadrži predgovor i dvadeset poglavlja. U predgovoru Spinoza objašnjava osnovne elemente svoga djela, skicira zadatak i cilj koji njime želi postići. U prvih 15 poglavlja Spinoza analizira problematiku religije, a u posljednjih pet političku problematiku. Knjiga je nastala u Amsterdamu 1670. g. i uzdrmala je duhove crkve zapadne Europe.

Cijena knjige je 280kn, a naručiti ju možete putem našeg e-maila latinaetgraeca@gmail.com.

Novi broj časopisa Latina et Graeca

Krajem prosinca objavljen je novi, 38. broj časopisa Latina et Graeca. Obiluje različitim temama, zanimljivim prijevodima, prikazima, recenzijama i drugim zanimljivostima iz svijeta antike.
Svi pretplatnici tijekom idućega tjedna mogu očekivati da će im u poštanske sandučiće stići njihov primjerak, a u nastavku možete pogledati sadržaj ovoga broja.
TEME
Tomislav Bilić, Greek-Illyrian coinage of the central Adriatic region: an overview
Tena Lovrić, Petra Matović, Neke mogućnosti interpretacije epizode „Zavođenje Zeusa“ (Ilijada 14.153–353)
Irena Galić Bešker, Matija Vlačić Ilirik (1520–1575): o polutisućljetnoj obljetnici
PRIJEVODI
Apulej, Florida (prevela grupa autora)
Povijest cara Konstantina (preveo Hrvoje Gračanin)
I TO JE ANTIKA
Vladimir Posavec, Bitka kod Plateje
Maja Matasović, Korinin dnevnik: Maius
Nina Čengić, Što je za stoike jezik?
LOOMEN EDUCATIONIS
Jelena Huzanić, Motivacijski i disciplinarni izazovi u nastavi latinskog jezika – položaj nastave latinskog jezika
Angela Crnobrnja, Motivacijski i disciplinarni izazovi u nastavi latinskog jezika – anketa među učenicima
Tamara Tvrtković, Grčki vicevi – LOL 😊
DOGODILO SE
Kornelija Pavlić, Državni stručni skup za učitelje i nastavnike klasičnih jezika
Matea Tunjić, Colloquium Marulianum XXX
Barbara Grgić, Beli Zagreb Grad: Zagrebačkim ulicama, web-portal
Čestitamo! – Nagrade i napredovanja
PRIKAZI I RECENZIJE
Petra Matović, Reflections and New Perspectives on Virgil’s Georgics, eds. Nicholas Freer – Bobby Xinyue
Tamara Tvrtković, Macaronica Croatica, priredio Šime Demo
Zlatko Šešelj, James Davies, Upoznaj … stare Rimljane

Filogel ili smjeholjubac

U izdanju Instituta Latina et Graeca objavljen je još jedan dvojezični prijevod. Ovoga puta riječ je o antičkoj zbirci grčkih viceva pod nazivom Filogel ili smjeholjubac. Za prijevod, uvodnu studiju i komentare zaslužna je dr. sc. Tamara Tvrtković, izv. prof. na Studiju latinskoga jezika i hrvatskog latiniteta Fakulteta hrvatskih studija.

Knjiga donosi uvodnu studiju o poimanju smiješnog u antici, a dvojezični grčko-hrvatski prijevod sadrži zbirku od 265 viceva u kojima se ismijavaju smušenjaci, škrci, Abderani, Sidonjani, pijanci, plašljivci i brojni drugi.

Knjigu možete naručiti putem naše e-mail adrese latinaetgraeca@gmail.com po cijeni od 80,00kn.

Objavljen novi broj časopisa L&G

      S veseljem javljamo da je danas iz tiska izašao novi, 37. broj časopisa Latina et Graeca. Unatoč brojnim izazovima s kojima se suočavamo uspjeli smo održati kontinuitet izlaženja L&G. Novi broj obiluje različitim temama, zanimljivim prijevodima, prikazima, recenzijama i drugim zanimljivostima iz svijeta antike.
     Svi pretplatnici tijekom idućega tjedna mogu očekivati da će im u poštanske sandučiće stići njihov primjerak, a u nastavku možete pogledati sadržaj ovoga broja.
TEME
Laura Terzić, Antički utjecaji u ciklusu Carmina varia Džona Rastića
Jelena Poláček Gajer, Grčka gastronomska poezija: ῾Ηδυπάϑεια
Arhestrata iz Gele
Josip Parat, Mramor u carskom Rimu: privata luxuria, publica magnificentia
Domagoj Grečl, Andromaha – žena koju je sudbina snažno iskušavala
PRIJEVODI
Horacije, Oda I, 14 (preveo Domagoj Grečl)
Horacije, Epoda III (prevela Tamara Tvrtković)
I TO JE ANTIKA
Vladimir Posavec, Druga bitka kod Mantineje
Maja Matasović, Korinin dnevnik: Aprilis
Nina Čengić, Julije Polideuk o dječjim igrama: grčka tvorba riječi
LOOMEN EDUCATIONIS
Ana Slipčević, Motivacijski i disciplinarni izazovi u nastavi klasičnih jezika – SWOT analiza
Matija Zorić, Motivacijski i disciplinarni izazovi u nastavi klasičnih jezika – iskustvo rada u klasičnoj gimnaziji
Petra Matović, Nove mogućnosti u nastavi homerske epike
(prikaz knjige Jakova Skočibušića Zovem se Nitko)
IN MEMORIAM
Petar Ušković Croata, Pavao (Paulus) Knezović
Ivan Bekavac Basić, Marija Matić
DOGODILO SE
Ivona Maleš, Grčki dan na Filozofskom fakultetu
Jadranka Bagarić, Godišnja skupština Hrvatskog društva klasičnih filologa
Kristina Jozak, Državni stručni skup za učitelje i nastavnike
klasičnih jezika
Tamara Tvrtković, Đuro Ferić: O dvjestotoj obljetnici smrti
Čestitamo! – Napredovanja
PRIKAZI I RECENZIJE
Jadranka Bagarić, Musarum cultus – Zbornik radova u čast Marini Bricko
Branka Grbavac, Utile cum dulci – Zbornik u čast Pavlu Knezoviću
Zrinka Blažević, Pavao Ritter Vitezović, Epistolae metricae,
priredile Violeta Moretti i Gorana Stepanić
Šime Demo, Hrvatski Vergilije u pokušaju – Pavao Ritter Vitezović,
Dva stoljeća uplakane Hrvatske – Plorantis Croatiae saecula duo,
priredili Zrinka Blažević i Bojan Marotti
Bruna Kuntić-Makvić, Varvaria/Breberium/Bribir: razotkrivanje slojeva (izložba i katalog)

L&G broj 36 dostupan online

Dragi pretplatnici i zaljubljenici u antiku,

s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo odlučili smo posljednji objavljeni broj časopisa Latina et Graeca (broj 36, objavljen u prosincu 2019.) učiniti dostupnim online. Svi članci, prilozi i prikazi u cijelosti su dostupni na Hrčku, na sljedećoj poveznici: Latina et Graeca broj 36.

Također vas podsjećamo kako na Hrčku možete pronaći i sve brojeve časopisa Latina et Graeca objavljene od 1973. g. do danas. Nadamo se da ćete u 76 brojeva pronaći mnoštvo zanimljivih tekstova.

Naše Uredništvo marljivo radi na pripremi novog 37. broja časopisa za koji se nadamo da će stići na vaše adrese krajem lipnja.

 

Riječ urednice

Nakon 45 godina izlaženja (uz manju stanku) i 40 brojeva u starom, a već 35 samo u novom nizu, ovaj 36. broj časopisa LATINA ET GRAECA gotovo u potpunosti je preuzelo novo uredništvo. Velika je to čast i odgovornost, ali i zadovoljstvo i ponos za sve nas suurednike. Premda to zasigurno zvuči patetično, LATINA i ja odrasle smo zajedno: gotovo smo vršnjakinje, zajedno smo sazrijevale, imale svoje dobre i loše dane (pa i godine), prekidale kontakte (ali uvijek znale gdje se ona druga nalazi i kako joj je) da bismo se, kako to obično u životu biva, u zreloj dobi opet pronašle i postale bliske, baš kao i na samim počecima. LATINA je za mene oduvijek bila i ostala pojam entuzijazma, nesebičnog rada i zalaganja, ali i neke sigurne konstante uz koju se naša nevelika ali hrabra struka okupljala.

Kao što se iz broja koji je pred vama može vidjeti, LATINA ET GRAECA pokušat će zadržati tu konstantu i neće mijenjati svoj koncept. Sve dosadašnje rubrike moći ćete čitati i dalje, a pridodali smo i poneku novu. Ponosni smo i na to da su napokon svi dosadašnji brojevi časopisa (uz svesrdnu pomoć studentice Lidije Barić i knjižničarke Željke Salopek s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta) objavljeni na portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa – Hrčak (https://hrcak.srce.hr/latinaetgraeca), a objavljivat ćemo ih i ubuduće.

Rubriku TEME otvara rad mlade filologinje Dajane Ćosić pod naslovom „Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu”. U radu su obrađene katabaze poznatih mitoloških junaka u antičkim književnim djelima, a pridodan im je i prikaz silaska u podzemlje opisan u epu hrvatskog latinista Jakova Bunića. Zahvaljujući prilogu Voljene Marić i Tea Radića prisjetit ćemo se jednog od najplodnijih hrvatskih prevoditelja i priređivača latinskih i grčkih tekstova, ali i pedagoga Kolomana Raca i njegova rada. Zanimljivo je da autori, u pedagoškoj maniri samoga Raca, na kraju rada donose i model prevodilačke radionice za učenike latinskog jezika. Dino Milinović u radu „Zašto antika? Povjesničar umjetnosti i antička umjetnost danas” nadahnuto piše o razlozima zbog kojih treba studirati, ali i uvijek iznova proučavati antičku umjetnost, a time i antičku kulturu kao ishodišta zapadnoeuropske civilizacije. U doba u kojem se, vjerujem, svi mi humanisti, pod pritiskom tehnološkog napretka i mjerenja svega isključivo brojkama, barem ponekad propitkujemo ima li smisla u tome što radimo, razmišljanja poput ovoga daju nam neki novi polet i snagu, a u svakom slučaju spoznaju da nismo usamljeni u onome što radimo.

U povijesnoj znanosti već neko vrijeme popularna je rodna povijest („gender history”). Doprinos za buduća istraživanja u cjelini PRIJEVODI donosi Hrvoje Gračanin objavljujući izvornik i prijevod deset poslanica rimskog političara i povjesničara s prijelaza 5. na 6. stoljeće – Flavija Magna Aurelija Kasiodora: zajednički nazivnik poslanicama su žene, odnos prema njima i njihov položaj u kasnoantičkom periodu.

Obnavlja se rubrika I TO JE ANTIKA koje će se stariji čitatelji LATINE zasigurno sjetiti. U njoj će kroz tri stalne rubrike antika biti sagledavana s različitih aspekata. Vladimir Posavec nastavit će se i dalje baviti najvećim antičkim bitkama: u ovom broju donosi opis jedne iz grčko-perzijskih ratova – bitke kod Mikale. Za lingvistička pitanja zadužena je Nina Čengić: za početak piše o etimologiji onomatopejske riječi „barbarin”. Maja Matasović će kroz dnevnik mlade rimske matrone Korine predstaviti glavne religijske svetkovine u doba ranog Carstva, započevši martom, kao prvim mjesecom u najstarije doba Rima.

Kao doprinos kurikularnoj reformi a i u želji da potaknemo nastavnike klasičnih jezika na suradnju, otvaramo rubriku LOOMEN EDUCATIONIS. Za početak ona donosi dva priloga: osvrt na rezultate i broj pristupnika na državnoj maturi iz Grčkog jezika te nekoliko primjera stilskih figura i mogućnosti njihove upotrebe u nastavi latinskog jezika. Tijekom proteklog razdoblja napustila su nas, nažalost, trojica filologa, čijim odlaskom je naša struka neprocjenjivo puno izgubila: početkom ljeta umrli su u razmaku od nekoliko dana Zvonimir Milanović i Mate Križman, a zatim je u kolovozu preminuo i Radoslav Katičić. Kad odu tri za struku tako važne osobe, teško da išta može ispuniti prazninu koja je nastala, a poštovanje i sjećanje na njih ono je čime im se mi možemo barem malo odužiti. Dok smo prelamali ovaj broj, došla je do nas još jedna tužna vijest. Na samom kraju ove godine izgubili smo i četvrtog klasičnog filologa, Pavla Knezovića, čijeg ćemo se doprinosa za našu struku prisjetiti u sljedećem broju. Kako život uz tužne nosi i lijepe događaje, tako smo u studenom ove godine proslavili 90. rođendan legendarne profesorice klasičnih jezika na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu – profesorice Vesne Lopine. Osim toga, u ovoj školskoj godini jedni naši kolege nastavnici su napredovali, a drugi su nagrađeni kao najbolji profesori, pa samo možemo poželjeti da niz čestitanja nastavimo i u sljedećim brojevima.

Da filolozi, usprkos teškim vremenima za struku, ne miruju niti na znanstvenom niti na popularizacijskom polju, svjedoče rubrike DOGODILO SE i PRIKAZI I RECENZIJE, od kojih je jedna puna izvještaja s raznih događanja, na kojima, a to posebno raduje, sudjeluje mnogo mladih – učenika i studenata, a druga donosi prikaze dviju zanimljivih knjiga te se nadamo da će vas potaknuti na čitanje.

I na kraju, u trenutku kad držite novi broj časopisa LATINA ET GRAECA u rukama, spremamo se za predsjedničke izbore na državnoj razini, a naša struka već je odabrala svojeg predsjednika. U sljedećem ćemo broju donijeti cjeloviti izvještaj s izborne skupštine Hrvatskog društva klasičnih filologa, a dotad čestitamo novom-starom predsjedniku Tonćiju Malešu i želimo mu puno uspjeha u radu! Uz visoko postavljenu ljestvicu u prethodnom razdoblju mojim kolegama suurednicima i meni neće biti lako nastaviti, ali sigurna sam da ćemo, uz pomoć „prve generacije urednika”, ali i uz pomoć vas kao čitatelja i autora novih ideja i priloga u časopisu, uspjeti.

Završit ću ovaj uvodnik proročkim riječima dosadašnjeg glavnog urednika, „dobrog duha” LATINE Zlatka Šešelja iz, vjerovali ili ne, 1986. godine: „Gdje smo mi sada i imamo li (kao žreci klasičnih studija) uopće ikakve šanse? Odgovor na ovo pitanje pomalo je pitijski. Klasična filologija i ostale komponente znanosti o antici (kao šireg pojma) imaju, imale su i imat će toliko utjecaja i toliko poticaja koliko im društvene uvjetovanosti to budu dopuštale, no ujedno će te društvene uvjetovanosti biti to povoljnije što ih klasična filologija i ostale klasične studije budu više poticale. Ovaj će, dakle, karusel, u kojem sami sebe hvatamo tako reći za rep biti to više nam sklon koliko mu više impulsa damo. Ili još kraće: da bismo bili potaknuti, moramo što više sami poticati.”

Tamara Tvrtković