Nova knjiga Biblioteke Latina et Graeca

U izdanju Instituta Latina et Graeca objavljena je nova knjiga, dvojezični prijevod djela Benedikta de Spinoze, Teološko-politički traktat u prijevodu Zlatka Šešelja.

Uvodnu studiju o sadržaju Teološko-političkog traktata napisao je dr. sc. Pavel Gregorić, dok je za prijevod i uređenje knjige zaslužan Zlatko Šešelj. Knjiga je opremljena opsežnim podacima iz Spinozina života, bibliografijom, indeksima osobnih i geografskih imena te biblijskih citata, a prijevod je popraćen bogatim komentarima.

Teološko-politički traktat sadrži predgovor i dvadeset poglavlja. U predgovoru Spinoza objašnjava osnovne elemente svoga djela, skicira zadatak i cilj koji njime želi postići. U prvih 15 poglavlja Spinoza analizira problematiku religije, a u posljednjih pet političku problematiku. Knjiga je nastala u Amsterdamu 1670. g. i uzdrmala je duhove crkve zapadne Europe.

Cijena knjige je 280kn, a naručiti ju možete putem našeg e-maila latinaetgraeca@gmail.com.

Novi broj časopisa Latina et Graeca

Krajem prosinca objavljen je novi, 38. broj časopisa Latina et Graeca. Obiluje različitim temama, zanimljivim prijevodima, prikazima, recenzijama i drugim zanimljivostima iz svijeta antike.
Svi pretplatnici tijekom idućega tjedna mogu očekivati da će im u poštanske sandučiće stići njihov primjerak, a u nastavku možete pogledati sadržaj ovoga broja.
TEME
Tomislav Bilić, Greek-Illyrian coinage of the central Adriatic region: an overview
Tena Lovrić, Petra Matović, Neke mogućnosti interpretacije epizode „Zavođenje Zeusa“ (Ilijada 14.153–353)
Irena Galić Bešker, Matija Vlačić Ilirik (1520–1575): o polutisućljetnoj obljetnici
PRIJEVODI
Apulej, Florida (prevela grupa autora)
Povijest cara Konstantina (preveo Hrvoje Gračanin)
I TO JE ANTIKA
Vladimir Posavec, Bitka kod Plateje
Maja Matasović, Korinin dnevnik: Maius
Nina Čengić, Što je za stoike jezik?
LOOMEN EDUCATIONIS
Jelena Huzanić, Motivacijski i disciplinarni izazovi u nastavi latinskog jezika – položaj nastave latinskog jezika
Angela Crnobrnja, Motivacijski i disciplinarni izazovi u nastavi latinskog jezika – anketa među učenicima
Tamara Tvrtković, Grčki vicevi – LOL 😊
DOGODILO SE
Kornelija Pavlić, Državni stručni skup za učitelje i nastavnike klasičnih jezika
Matea Tunjić, Colloquium Marulianum XXX
Barbara Grgić, Beli Zagreb Grad: Zagrebačkim ulicama, web-portal
Čestitamo! – Nagrade i napredovanja
PRIKAZI I RECENZIJE
Petra Matović, Reflections and New Perspectives on Virgil’s Georgics, eds. Nicholas Freer – Bobby Xinyue
Tamara Tvrtković, Macaronica Croatica, priredio Šime Demo
Zlatko Šešelj, James Davies, Upoznaj … stare Rimljane

Filogel ili smjeholjubac

U izdanju Instituta Latina et Graeca objavljen je još jedan dvojezični prijevod. Ovoga puta riječ je o antičkoj zbirci grčkih viceva pod nazivom Filogel ili smjeholjubac. Za prijevod, uvodnu studiju i komentare zaslužna je dr. sc. Tamara Tvrtković, izv. prof. na Studiju latinskoga jezika i hrvatskog latiniteta Fakulteta hrvatskih studija.

Knjiga donosi uvodnu studiju o poimanju smiješnog u antici, a dvojezični grčko-hrvatski prijevod sadrži zbirku od 265 viceva u kojima se ismijavaju smušenjaci, škrci, Abderani, Sidonjani, pijanci, plašljivci i brojni drugi.

Knjigu možete naručiti putem naše e-mail adrese latinaetgraeca@gmail.com po cijeni od 80,00kn.

Objavljen novi broj časopisa L&G

      S veseljem javljamo da je danas iz tiska izašao novi, 37. broj časopisa Latina et Graeca. Unatoč brojnim izazovima s kojima se suočavamo uspjeli smo održati kontinuitet izlaženja L&G. Novi broj obiluje različitim temama, zanimljivim prijevodima, prikazima, recenzijama i drugim zanimljivostima iz svijeta antike.
     Svi pretplatnici tijekom idućega tjedna mogu očekivati da će im u poštanske sandučiće stići njihov primjerak, a u nastavku možete pogledati sadržaj ovoga broja.
TEME
Laura Terzić, Antički utjecaji u ciklusu Carmina varia Džona Rastića
Jelena Poláček Gajer, Grčka gastronomska poezija: ῾Ηδυπάϑεια
Arhestrata iz Gele
Josip Parat, Mramor u carskom Rimu: privata luxuria, publica magnificentia
Domagoj Grečl, Andromaha – žena koju je sudbina snažno iskušavala
PRIJEVODI
Horacije, Oda I, 14 (preveo Domagoj Grečl)
Horacije, Epoda III (prevela Tamara Tvrtković)
I TO JE ANTIKA
Vladimir Posavec, Druga bitka kod Mantineje
Maja Matasović, Korinin dnevnik: Aprilis
Nina Čengić, Julije Polideuk o dječjim igrama: grčka tvorba riječi
LOOMEN EDUCATIONIS
Ana Slipčević, Motivacijski i disciplinarni izazovi u nastavi klasičnih jezika – SWOT analiza
Matija Zorić, Motivacijski i disciplinarni izazovi u nastavi klasičnih jezika – iskustvo rada u klasičnoj gimnaziji
Petra Matović, Nove mogućnosti u nastavi homerske epike
(prikaz knjige Jakova Skočibušića Zovem se Nitko)
IN MEMORIAM
Petar Ušković Croata, Pavao (Paulus) Knezović
Ivan Bekavac Basić, Marija Matić
DOGODILO SE
Ivona Maleš, Grčki dan na Filozofskom fakultetu
Jadranka Bagarić, Godišnja skupština Hrvatskog društva klasičnih filologa
Kristina Jozak, Državni stručni skup za učitelje i nastavnike
klasičnih jezika
Tamara Tvrtković, Đuro Ferić: O dvjestotoj obljetnici smrti
Čestitamo! – Napredovanja
PRIKAZI I RECENZIJE
Jadranka Bagarić, Musarum cultus – Zbornik radova u čast Marini Bricko
Branka Grbavac, Utile cum dulci – Zbornik u čast Pavlu Knezoviću
Zrinka Blažević, Pavao Ritter Vitezović, Epistolae metricae,
priredile Violeta Moretti i Gorana Stepanić
Šime Demo, Hrvatski Vergilije u pokušaju – Pavao Ritter Vitezović,
Dva stoljeća uplakane Hrvatske – Plorantis Croatiae saecula duo,
priredili Zrinka Blažević i Bojan Marotti
Bruna Kuntić-Makvić, Varvaria/Breberium/Bribir: razotkrivanje slojeva (izložba i katalog)

L&G broj 36 dostupan online

Dragi pretplatnici i zaljubljenici u antiku,

s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo odlučili smo posljednji objavljeni broj časopisa Latina et Graeca (broj 36, objavljen u prosincu 2019.) učiniti dostupnim online. Svi članci, prilozi i prikazi u cijelosti su dostupni na Hrčku, na sljedećoj poveznici: Latina et Graeca broj 36.

Također vas podsjećamo kako na Hrčku možete pronaći i sve brojeve časopisa Latina et Graeca objavljene od 1973. g. do danas. Nadamo se da ćete u 76 brojeva pronaći mnoštvo zanimljivih tekstova.

Naše Uredništvo marljivo radi na pripremi novog 37. broja časopisa za koji se nadamo da će stići na vaše adrese krajem lipnja.

 

Riječ urednice

Nakon 45 godina izlaženja (uz manju stanku) i 40 brojeva u starom, a već 35 samo u novom nizu, ovaj 36. broj časopisa LATINA ET GRAECA gotovo u potpunosti je preuzelo novo uredništvo. Velika je to čast i odgovornost, ali i zadovoljstvo i ponos za sve nas suurednike. Premda to zasigurno zvuči patetično, LATINA i ja odrasle smo zajedno: gotovo smo vršnjakinje, zajedno smo sazrijevale, imale svoje dobre i loše dane (pa i godine), prekidale kontakte (ali uvijek znale gdje se ona druga nalazi i kako joj je) da bismo se, kako to obično u životu biva, u zreloj dobi opet pronašle i postale bliske, baš kao i na samim počecima. LATINA je za mene oduvijek bila i ostala pojam entuzijazma, nesebičnog rada i zalaganja, ali i neke sigurne konstante uz koju se naša nevelika ali hrabra struka okupljala.

Kao što se iz broja koji je pred vama može vidjeti, LATINA ET GRAECA pokušat će zadržati tu konstantu i neće mijenjati svoj koncept. Sve dosadašnje rubrike moći ćete čitati i dalje, a pridodali smo i poneku novu. Ponosni smo i na to da su napokon svi dosadašnji brojevi časopisa (uz svesrdnu pomoć studentice Lidije Barić i knjižničarke Željke Salopek s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta) objavljeni na portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa – Hrčak (https://hrcak.srce.hr/latinaetgraeca), a objavljivat ćemo ih i ubuduće.

Rubriku TEME otvara rad mlade filologinje Dajane Ćosić pod naslovom „Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu”. U radu su obrađene katabaze poznatih mitoloških junaka u antičkim književnim djelima, a pridodan im je i prikaz silaska u podzemlje opisan u epu hrvatskog latinista Jakova Bunića. Zahvaljujući prilogu Voljene Marić i Tea Radića prisjetit ćemo se jednog od najplodnijih hrvatskih prevoditelja i priređivača latinskih i grčkih tekstova, ali i pedagoga Kolomana Raca i njegova rada. Zanimljivo je da autori, u pedagoškoj maniri samoga Raca, na kraju rada donose i model prevodilačke radionice za učenike latinskog jezika. Dino Milinović u radu „Zašto antika? Povjesničar umjetnosti i antička umjetnost danas” nadahnuto piše o razlozima zbog kojih treba studirati, ali i uvijek iznova proučavati antičku umjetnost, a time i antičku kulturu kao ishodišta zapadnoeuropske civilizacije. U doba u kojem se, vjerujem, svi mi humanisti, pod pritiskom tehnološkog napretka i mjerenja svega isključivo brojkama, barem ponekad propitkujemo ima li smisla u tome što radimo, razmišljanja poput ovoga daju nam neki novi polet i snagu, a u svakom slučaju spoznaju da nismo usamljeni u onome što radimo.

U povijesnoj znanosti već neko vrijeme popularna je rodna povijest („gender history”). Doprinos za buduća istraživanja u cjelini PRIJEVODI donosi Hrvoje Gračanin objavljujući izvornik i prijevod deset poslanica rimskog političara i povjesničara s prijelaza 5. na 6. stoljeće – Flavija Magna Aurelija Kasiodora: zajednički nazivnik poslanicama su žene, odnos prema njima i njihov položaj u kasnoantičkom periodu.

Obnavlja se rubrika I TO JE ANTIKA koje će se stariji čitatelji LATINE zasigurno sjetiti. U njoj će kroz tri stalne rubrike antika biti sagledavana s različitih aspekata. Vladimir Posavec nastavit će se i dalje baviti najvećim antičkim bitkama: u ovom broju donosi opis jedne iz grčko-perzijskih ratova – bitke kod Mikale. Za lingvistička pitanja zadužena je Nina Čengić: za početak piše o etimologiji onomatopejske riječi „barbarin”. Maja Matasović će kroz dnevnik mlade rimske matrone Korine predstaviti glavne religijske svetkovine u doba ranog Carstva, započevši martom, kao prvim mjesecom u najstarije doba Rima.

Kao doprinos kurikularnoj reformi a i u želji da potaknemo nastavnike klasičnih jezika na suradnju, otvaramo rubriku LOOMEN EDUCATIONIS. Za početak ona donosi dva priloga: osvrt na rezultate i broj pristupnika na državnoj maturi iz Grčkog jezika te nekoliko primjera stilskih figura i mogućnosti njihove upotrebe u nastavi latinskog jezika. Tijekom proteklog razdoblja napustila su nas, nažalost, trojica filologa, čijim odlaskom je naša struka neprocjenjivo puno izgubila: početkom ljeta umrli su u razmaku od nekoliko dana Zvonimir Milanović i Mate Križman, a zatim je u kolovozu preminuo i Radoslav Katičić. Kad odu tri za struku tako važne osobe, teško da išta može ispuniti prazninu koja je nastala, a poštovanje i sjećanje na njih ono je čime im se mi možemo barem malo odužiti. Dok smo prelamali ovaj broj, došla je do nas još jedna tužna vijest. Na samom kraju ove godine izgubili smo i četvrtog klasičnog filologa, Pavla Knezovića, čijeg ćemo se doprinosa za našu struku prisjetiti u sljedećem broju. Kako život uz tužne nosi i lijepe događaje, tako smo u studenom ove godine proslavili 90. rođendan legendarne profesorice klasičnih jezika na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu – profesorice Vesne Lopine. Osim toga, u ovoj školskoj godini jedni naši kolege nastavnici su napredovali, a drugi su nagrađeni kao najbolji profesori, pa samo možemo poželjeti da niz čestitanja nastavimo i u sljedećim brojevima.

Da filolozi, usprkos teškim vremenima za struku, ne miruju niti na znanstvenom niti na popularizacijskom polju, svjedoče rubrike DOGODILO SE i PRIKAZI I RECENZIJE, od kojih je jedna puna izvještaja s raznih događanja, na kojima, a to posebno raduje, sudjeluje mnogo mladih – učenika i studenata, a druga donosi prikaze dviju zanimljivih knjiga te se nadamo da će vas potaknuti na čitanje.

I na kraju, u trenutku kad držite novi broj časopisa LATINA ET GRAECA u rukama, spremamo se za predsjedničke izbore na državnoj razini, a naša struka već je odabrala svojeg predsjednika. U sljedećem ćemo broju donijeti cjeloviti izvještaj s izborne skupštine Hrvatskog društva klasičnih filologa, a dotad čestitamo novom-starom predsjedniku Tonćiju Malešu i želimo mu puno uspjeha u radu! Uz visoko postavljenu ljestvicu u prethodnom razdoblju mojim kolegama suurednicima i meni neće biti lako nastaviti, ali sigurna sam da ćemo, uz pomoć „prve generacije urednika”, ali i uz pomoć vas kao čitatelja i autora novih ideja i priloga u časopisu, uspjeti.

Završit ću ovaj uvodnik proročkim riječima dosadašnjeg glavnog urednika, „dobrog duha” LATINE Zlatka Šešelja iz, vjerovali ili ne, 1986. godine: „Gdje smo mi sada i imamo li (kao žreci klasičnih studija) uopće ikakve šanse? Odgovor na ovo pitanje pomalo je pitijski. Klasična filologija i ostale komponente znanosti o antici (kao šireg pojma) imaju, imale su i imat će toliko utjecaja i toliko poticaja koliko im društvene uvjetovanosti to budu dopuštale, no ujedno će te društvene uvjetovanosti biti to povoljnije što ih klasična filologija i ostale klasične studije budu više poticale. Ovaj će, dakle, karusel, u kojem sami sebe hvatamo tako reći za rep biti to više nam sklon koliko mu više impulsa damo. Ili još kraće: da bismo bili potaknuti, moramo što više sami poticati.”

Tamara Tvrtković

Dino Milinović, Zašto antika?

U nastavku pogledajte prezentaciju uz članak profesora Dine Milinovića “Zašto antika? Povjesničar umjetnosti i antička umjetnost danas”, objavljen u časopisu Latina et Graeca broj 36.

https://docs.google.com/presentation/d/e/2PACX-1vQWeLoDD4llh8YadPKhH4Lh31Ff1MKWeHcXnQQl7EvBQVjKMrR5QSVSCxRlTgf9I-pIke183ES8XsiE/pub?start=true&loop=true&delayms=3000

*Prezentacija je izrađena od strane Uredništva časopisa L&G. Fotografije preuzete s interneta ne odražavaju stvarne veličine i odnose originalnih djela.

Novi broj časopisa Latina et Graeca

Poštovani pretplatnici, objavljen je 36. broj časopisa Latina et Graeca koji će tijekom narednih dana stići na vaše adrese.

Novi broj obiluje temama, prijevodima, izvještajima, prikazima i recenzijama, a čitav sadržaj pogledajte u nastavku:

TEME
Dajana Ćosić, “Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu”
Voljena Marić, Teo Radić, “Koloman Rac – prevoditelj, priređivač i pedagog”
Dino Milinović, “Zašto antika? Povjesničar umjetnosti i antička umjetnost danas”

PRIJEVODI
Hrvoje Gračanin, “Odabrane Kasiodorove poslanice o ženama”

I TO JE ANTIKA
Vladimir Posavec, “Bitka kod Mikale”
Maja Matasović, “Korinin dnevnik: Martius”
Nina Čengić, “Onomatopeje u grčkom – stvar za barbare?”

LOOMEN EDUCATIONIS
Neven Jovanović, Ninoslav Zubović, “Osvrt na broj pristupa
i rezultate državne mature iz Grčkog jezika 2010–2016”
Tamara Tvrtković, “Stilske vježbe”

IN MEMORIAM
Maja i Ranko Matasović, “Mate Križman”
Ante Matan, Filip Zoričić, “Zvonimir Milanović”
Olja Perić, “Radoslav Katičić”

DOGODILO SE
Magistra Vesna Lopina – Felicem diem natalem!
Čestitamo – Nagrade i napredovanja
Mislav Gjurašin, “III. festival klasičnih jezika”
Željka Salopek, “Colloquium Marulianum XXIX”
Petar Soldo, “Studentska konferencija GLAS 2019”
Zvonimir Novaković, “XXV. seminar Pharos”
Tomislav Mokrović, “I. seminar Colonia Pietas Iulia Pola”

PRIKAZI I RECENZIJE
Relja Seferović, “Vladislav Gučetić, De casibus domus atque
familiae suae carmen allegoricum, priredio Darko Novaković”
Petra Matović, “Richard Hunter, The Measure of Homer”

Grčki dan na Filozofskom fakultetu

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedna je od nekoliko zagrebačkih obrazovnih ustanova na kojoj je moguće učiti grčki, jezik nama bliske države, s više od 13 milijuna izvornih govornika.

U želji da promoviramo učenje grčkog i grčku kulturu na Filozofskom fakultetu, otvaramo Grčki kutak u fakultetskoj knjižnici i na internetskim stranicama Odsjeka za klasičnu filologiju, s tekućim obavijestima o mogućnostima učenja grčkog, o stipendijama i različitim zanimljivostima.

Povodom otvorenja priredili smo i Grčki dan na našem fakultetu, u utorak, 19. studenoga ove godine. Započet će u 12 sati trima popularnim predavanjima o grčkom jeziku i kulturi u vijećnici Fakulteta, a nastaviti se malom svečanošću otvaranja Grčkog kutka u knjižnici.

Predavanja će na grčkom (uz sažetke na hrvatskom i engleskom) održati Nj. Ekselencija Stavros Tsiepas, veleposlanik Helenske Republike u Republici Hrvatskoj, prof. Panagiotis Krimpas s Demokritova sveučilišta u Trakiji, te prof. Predrag Mutavdžić sa Sveučilišta u Beogradu.

Pozivamo vas da nam se pridružite!

Seminar 2018. godine

I ove godine, dvanaeste po redu, učenici osnovnih škola s klasičnim programom i klasičnih gimnazija okupili su se u Skradinu kod Šibenika kako bi na seminaru „Varvaria” upoznali dio bogate antičke, predantičke i srednjovjekovne baštine koja se snažno razvila na području današnje Hrvatske. Tema ovogodišnjeg seminara održanog od 1. do 5. listopada bila su mora i oceani o čemu se govorilo na većini aktivnosti i događanja, a osobito u grčkom i latinskom lektoratu te na likovnoj radionici.

Prvoga dana, nakon smještaja u hostelu „Loda”, dvadeset i troje učenika i njihovi voditelji obišli su Skradin i skradinsku tvrđavu s koje puca prekrasan pogled na cijeli gradić, na ušće Krke premošteno velikim mostom i okolicu. Učenici su zatim bili podijeljeni u skupine koje će se međusobno prijateljski nadmetati u svim predviđenim aktivnostima. Navečer su im bile zadane teme za eseje koje su trebali razraditi tijekom trajanja seminara i prikazati ih kao kratke igrokaze četvrtoga dana navečer.

Prijepodne drugoga dana bilo je rezervirano za Bribirsku glavicu (arheološki lokalitet iznad Bribira) i još jedno značajno arheološko nalazište – obližnji rimski logor Burnum, a poslijepodne je započela arheološko-likovna radionica. Na Bribirskoj glavici svaka je skupina dobila zadatak potražiti određene točke na lokalitetu koje su trebali istražiti i dokumentirati fotografijama. Zadatke su, unatoč vrlo jakoj buri koja ih je bez prestanka šibala, odradili pažljivo i u potpunosti pa je o plasmanu skupina odlučivalo samo vrijeme izvršenja zadataka. Nakon silaska s „orkanskih visova” nadobudna ekipa prevezena je do arheološkog nalazišta kod sela Ivoševci gdje se nalaze ostaci rimskog vojnog logora s dobro očuvanim amfiteatrom (Burnum), kao i dva očuvana luka zgrade zapovjedništva logora koji privlače pažnju svih koji prolaze obližnjom cestom prema Kninu. Nakon razgledavanja lokaliteta mladi istraživači okupili su se na livadi pored lukova gdje su dobili zadatak – na osnovu dva sačuvana luka trebalo je rekonstruirati izvorni izgled zgrade, bilo uz pomoć ponuđenog rješenja na ploči uz lokalitet, ili uz korištenje vlastite imaginacije. Većina je lijepo uklopila lukove u svoje crteže koji su kasnije bodovani. Nakon povratka u Skradin i ručka održan je grčki lektorat (prevođenje grčkih tekstova o moru), a odmah zatim započela je arheološko-likovna radionica u kojoj su grupe dobile zadatak izraditi po dvije makete antičkih brodova prema odabranim predlošcima – crtežima rekonstrukcija antičkih brodova. Brodove su izrađivali tehnikom papirne plastike. Po jedan brod u svakoj skupini bio je obojan, dok su drugi zadržali bijelu boju papira. Unatoč početnoj zbunjenosti zbog zadatka koji je mnogima bio neobičan, u nastavku trodnevnog rada sve su brže napredovali i postigli lijepe rezultate – brodovi od papira bili su u konačnici uistinu slični onima s predložaka.

Trećega dana ujutro mladi su klasičari posjetili obližnji otočić Visovac u NP Krka s franjevačkim samostanom okruženim prekrasnim parkom i vrtovima. Tom su prilikom razgledali i samostansku zbirku u kojoj se, uz mnoge zanimljive i lijepe predmete iz povijesti samostana i okolice, nalazi i najmanja knjiga na svijetu koja je privukla najviše pažnje. Poslijepodne je održan latinski lektorat na temu morskih čudovišta, a nakon toga slijedio je nastavak rada u arheološko-likovnoj radionici. Navečer su se posvetili izradi eseja koje je trebalo dovršiti i uvježbati do slijedeće večeri.

Ujutro četvrtoga dana vesela je družina posjetila obližnji Šibenik. Premda taj najstariji hrvatski samorodni grad nije postojao u antici, bogatstvo njegovih kulturnih spomenika stvaranih kroz stoljeća i mnoštvo antičkih i starijih nalazišta raspršenih po okolici grada bili su privlačna tema onima koji žele znati više. Dobro odabran i atraktivno posložen postav s interaktivnim elementima Muzeja grada Šibenika uspješno je osnovnim i nešto detaljnijim informacijama pokrio razdoblje od najstarijih vremena do 17. stoljeća u gradu i okolici. Nakon posjeta muzeju učenici su razgledali Katedralu sv. Jakova i uži centar grada, a imali su vremena i prošetati i zasladiti se sladoledom na temperaturama koje su bile puno više od onih koje su ih dočekale u prva dva dana. Poslijepodne su sve skupine privele kraju izradu maketa brodova u arheološko-likovnoj radionici, a navečer su, uz puno smijeha i dobre volje, prikazani eseji koje su učenici pripremili na zadane teme.

Sutradan su prije ručka podijeljene simbolične diplome i nagrade najboljim pojedincima i najboljoj grupi te je još jednom izveden i pobjednički esej. Nakon ručka svi su se, uz ponešto žaljenja, ukrcali u autobus i krenuli put Zagreba. Kao i uvijek na seminarima koje već godinama organizira Institut Latina et Graeca dogodile su se mnoge dobre stvari. Učenici i njihovi voditelji stekli su pravo bogatstvo novih i obnovljenih iskustava. Sklopljena poznanstva i prijateljstva među učenicima koje povezuje interes za klasične jezike i antičku kulturu tek će u budućnosti pokazati svoju snagu i domet, kao što se već više puta dosad događalo. Dogodilo se ondje i potrajalo nešto lijepo što je povezalo malobrojne koji vole ili ih barem zanima nešto što je danas mnogima strano ili potpuno nepoznato. Bilo bi dobro kada bi takvih inicijativa i događanja bilo još više i kada bi u to bio uključen još veći broj učenika koji bi na taj način upoznali jedan sasvim nov način rada i, možda, još više zavoljeli klasične jezike koje uče.