L&G broj 36 dostupan online

 

Dragi pretplatnici i zaljubljenici u antiku,

s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo odlučili smo posljednji objavljeni broj časopisa Latina et Graeca (broj 36, objavljen u prosincu 2019.) učiniti dostupnim online. Svi članci, prilozi i prikazi u cijelosti su dostupni na Hrčku, na sljedećoj poveznici: Latina et Graeca broj 36.

Također vas podsjećamo kako na Hrčku možete pronaći i sve brojeve časopisa Latina et Graeca objavljene od 1973. g. do danas. Nadamo se da ćete u 76 brojeva pronaći mnoštvo zanimljivih tekstova.

Naše Uredništvo marljivo radi na pripremi novog 37. broja časopisa za koji se nadamo da će stići na vaše adrese krajem lipnja.

 

Riječ urednice

Nakon 45 godina izlaženja (uz manju stanku) i 40 brojeva u starom, a već 35 samo u novom nizu, ovaj 36. broj časopisa LATINA ET GRAECA gotovo u potpunosti je preuzelo novo uredništvo. Velika je to čast i odgovornost, ali i zadovoljstvo i ponos za sve nas suurednike. Premda to zasigurno zvuči patetično, LATINA i ja odrasle smo zajedno: gotovo smo vršnjakinje, zajedno smo sazrijevale, imale svoje dobre i loše dane (pa i godine), prekidale kontakte (ali uvijek znale gdje se ona druga nalazi i kako joj je) da bismo se, kako to obično u životu biva, u zreloj dobi opet pronašle i postale bliske, baš kao i na samim počecima. LATINA je za mene oduvijek bila i ostala pojam entuzijazma, nesebičnog rada i zalaganja, ali i neke sigurne konstante uz koju se naša nevelika ali hrabra struka okupljala.

Kao što se iz broja koji je pred vama može vidjeti, LATINA ET GRAECA pokušat će zadržati tu konstantu i neće mijenjati svoj koncept. Sve dosadašnje rubrike moći ćete čitati i dalje, a pridodali smo i poneku novu. Ponosni smo i na to da su napokon svi dosadašnji brojevi časopisa (uz svesrdnu pomoć studentice Lidije Barić i knjižničarke Željke Salopek s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta) objavljeni na portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa – Hrčak (https://hrcak.srce.hr/latinaetgraeca), a objavljivat ćemo ih i ubuduće.

Rubriku TEME otvara rad mlade filologinje Dajane Ćosić pod naslovom „Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu”. U radu su obrađene katabaze poznatih mitoloških junaka u antičkim književnim djelima, a pridodan im je i prikaz silaska u podzemlje opisan u epu hrvatskog latinista Jakova Bunića. Zahvaljujući prilogu Voljene Marić i Tea Radića prisjetit ćemo se jednog od najplodnijih hrvatskih prevoditelja i priređivača latinskih i grčkih tekstova, ali i pedagoga Kolomana Raca i njegova rada. Zanimljivo je da autori, u pedagoškoj maniri samoga Raca, na kraju rada donose i model prevodilačke radionice za učenike latinskog jezika. Dino Milinović u radu „Zašto antika? Povjesničar umjetnosti i antička umjetnost danas” nadahnuto piše o razlozima zbog kojih treba studirati, ali i uvijek iznova proučavati antičku umjetnost, a time i antičku kulturu kao ishodišta zapadnoeuropske civilizacije. U doba u kojem se, vjerujem, svi mi humanisti, pod pritiskom tehnološkog napretka i mjerenja svega isključivo brojkama, barem ponekad propitkujemo ima li smisla u tome što radimo, razmišljanja poput ovoga daju nam neki novi polet i snagu, a u svakom slučaju spoznaju da nismo usamljeni u onome što radimo.

U povijesnoj znanosti već neko vrijeme popularna je rodna povijest („gender history”). Doprinos za buduća istraživanja u cjelini PRIJEVODI donosi Hrvoje Gračanin objavljujući izvornik i prijevod deset poslanica rimskog političara i povjesničara s prijelaza 5. na 6. stoljeće – Flavija Magna Aurelija Kasiodora: zajednički nazivnik poslanicama su žene, odnos prema njima i njihov položaj u kasnoantičkom periodu.

Obnavlja se rubrika I TO JE ANTIKA koje će se stariji čitatelji LATINE zasigurno sjetiti. U njoj će kroz tri stalne rubrike antika biti sagledavana s različitih aspekata. Vladimir Posavec nastavit će se i dalje baviti najvećim antičkim bitkama: u ovom broju donosi opis jedne iz grčko-perzijskih ratova – bitke kod Mikale. Za lingvistička pitanja zadužena je Nina Čengić: za početak piše o etimologiji onomatopejske riječi „barbarin”. Maja Matasović će kroz dnevnik mlade rimske matrone Korine predstaviti glavne religijske svetkovine u doba ranog Carstva, započevši martom, kao prvim mjesecom u najstarije doba Rima.

Kao doprinos kurikularnoj reformi a i u želji da potaknemo nastavnike klasičnih jezika na suradnju, otvaramo rubriku LOOMEN EDUCATIONIS. Za početak ona donosi dva priloga: osvrt na rezultate i broj pristupnika na državnoj maturi iz Grčkog jezika te nekoliko primjera stilskih figura i mogućnosti njihove upotrebe u nastavi latinskog jezika. Tijekom proteklog razdoblja napustila su nas, nažalost, trojica filologa, čijim odlaskom je naša struka neprocjenjivo puno izgubila: početkom ljeta umrli su u razmaku od nekoliko dana Zvonimir Milanović i Mate Križman, a zatim je u kolovozu preminuo i Radoslav Katičić. Kad odu tri za struku tako važne osobe, teško da išta može ispuniti prazninu koja je nastala, a poštovanje i sjećanje na njih ono je čime im se mi možemo barem malo odužiti. Dok smo prelamali ovaj broj, došla je do nas još jedna tužna vijest. Na samom kraju ove godine izgubili smo i četvrtog klasičnog filologa, Pavla Knezovića, čijeg ćemo se doprinosa za našu struku prisjetiti u sljedećem broju. Kako život uz tužne nosi i lijepe događaje, tako smo u studenom ove godine proslavili 90. rođendan legendarne profesorice klasičnih jezika na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu – profesorice Vesne Lopine. Osim toga, u ovoj školskoj godini jedni naši kolege nastavnici su napredovali, a drugi su nagrađeni kao najbolji profesori, pa samo možemo poželjeti da niz čestitanja nastavimo i u sljedećim brojevima.

Da filolozi, usprkos teškim vremenima za struku, ne miruju niti na znanstvenom niti na popularizacijskom polju, svjedoče rubrike DOGODILO SE i PRIKAZI I RECENZIJE, od kojih je jedna puna izvještaja s raznih događanja, na kojima, a to posebno raduje, sudjeluje mnogo mladih – učenika i studenata, a druga donosi prikaze dviju zanimljivih knjiga te se nadamo da će vas potaknuti na čitanje.

I na kraju, u trenutku kad držite novi broj časopisa LATINA ET GRAECA u rukama, spremamo se za predsjedničke izbore na državnoj razini, a naša struka već je odabrala svojeg predsjednika. U sljedećem ćemo broju donijeti cjeloviti izvještaj s izborne skupštine Hrvatskog društva klasičnih filologa, a dotad čestitamo novom-starom predsjedniku Tonćiju Malešu i želimo mu puno uspjeha u radu! Uz visoko postavljenu ljestvicu u prethodnom razdoblju mojim kolegama suurednicima i meni neće biti lako nastaviti, ali sigurna sam da ćemo, uz pomoć „prve generacije urednika”, ali i uz pomoć vas kao čitatelja i autora novih ideja i priloga u časopisu, uspjeti.

Završit ću ovaj uvodnik proročkim riječima dosadašnjeg glavnog urednika, „dobrog duha” LATINE Zlatka Šešelja iz, vjerovali ili ne, 1986. godine: „Gdje smo mi sada i imamo li (kao žreci klasičnih studija) uopće ikakve šanse? Odgovor na ovo pitanje pomalo je pitijski. Klasična filologija i ostale komponente znanosti o antici (kao šireg pojma) imaju, imale su i imat će toliko utjecaja i toliko poticaja koliko im društvene uvjetovanosti to budu dopuštale, no ujedno će te društvene uvjetovanosti biti to povoljnije što ih klasična filologija i ostale klasične studije budu više poticale. Ovaj će, dakle, karusel, u kojem sami sebe hvatamo tako reći za rep biti to više nam sklon koliko mu više impulsa damo. Ili još kraće: da bismo bili potaknuti, moramo što više sami poticati.”

Tamara Tvrtković

Dino Milinović, Zašto antika?

U nastavku pogledajte prezentaciju uz članak profesora Dine Milinovića “Zašto antika? Povjesničar umjetnosti i antička umjetnost danas”, objavljen u časopisu Latina et Graeca broj 36.

https://docs.google.com/presentation/d/e/2PACX-1vQWeLoDD4llh8YadPKhH4Lh31Ff1MKWeHcXnQQl7EvBQVjKMrR5QSVSCxRlTgf9I-pIke183ES8XsiE/pub?start=true&loop=true&delayms=3000

*Prezentacija je izrađena od strane Uredništva časopisa L&G. Fotografije preuzete s interneta ne odražavaju stvarne veličine i odnose originalnih djela.

Novi broj časopisa Latina et Graeca

Poštovani pretplatnici, objavljen je 36. broj časopisa Latina et Graeca koji će tijekom narednih dana stići na vaše adrese.

Novi broj obiluje temama, prijevodima, izvještajima, prikazima i recenzijama, a čitav sadržaj pogledajte u nastavku:

TEME
Dajana Ćosić, “Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu”
Voljena Marić, Teo Radić, “Koloman Rac – prevoditelj, priređivač i pedagog”
Dino Milinović, “Zašto antika? Povjesničar umjetnosti i antička umjetnost danas”

PRIJEVODI
Hrvoje Gračanin, “Odabrane Kasiodorove poslanice o ženama”

I TO JE ANTIKA
Vladimir Posavec, “Bitka kod Mikale”
Maja Matasović, “Korinin dnevnik: Martius”
Nina Čengić, “Onomatopeje u grčkom – stvar za barbare?”

LOOMEN EDUCATIONIS
Neven Jovanović, Ninoslav Zubović, “Osvrt na broj pristupa
i rezultate državne mature iz Grčkog jezika 2010–2016”
Tamara Tvrtković, “Stilske vježbe”

IN MEMORIAM
Maja i Ranko Matasović, “Mate Križman”
Ante Matan, Filip Zoričić, “Zvonimir Milanović”
Olja Perić, “Radoslav Katičić”

DOGODILO SE
Magistra Vesna Lopina – Felicem diem natalem!
Čestitamo – Nagrade i napredovanja
Mislav Gjurašin, “III. festival klasičnih jezika”
Željka Salopek, “Colloquium Marulianum XXIX”
Petar Soldo, “Studentska konferencija GLAS 2019”
Zvonimir Novaković, “XXV. seminar Pharos”
Tomislav Mokrović, “I. seminar Colonia Pietas Iulia Pola”

PRIKAZI I RECENZIJE
Relja Seferović, “Vladislav Gučetić, De casibus domus atque
familiae suae carmen allegoricum, priredio Darko Novaković”
Petra Matović, “Richard Hunter, The Measure of Homer”

Grčki dan na Filozofskom fakultetu

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedna je od nekoliko zagrebačkih obrazovnih ustanova na kojoj je moguće učiti grčki, jezik nama bliske države, s više od 13 milijuna izvornih govornika.

U želji da promoviramo učenje grčkog i grčku kulturu na Filozofskom fakultetu, otvaramo Grčki kutak u fakultetskoj knjižnici i na internetskim stranicama Odsjeka za klasičnu filologiju, s tekućim obavijestima o mogućnostima učenja grčkog, o stipendijama i različitim zanimljivostima.

Povodom otvorenja priredili smo i Grčki dan na našem fakultetu, u utorak, 19. studenoga ove godine. Započet će u 12 sati trima popularnim predavanjima o grčkom jeziku i kulturi u vijećnici Fakulteta, a nastaviti se malom svečanošću otvaranja Grčkog kutka u knjižnici.

Predavanja će na grčkom (uz sažetke na hrvatskom i engleskom) održati Nj. Ekselencija Stavros Tsiepas, veleposlanik Helenske Republike u Republici Hrvatskoj, prof. Panagiotis Krimpas s Demokritova sveučilišta u Trakiji, te prof. Predrag Mutavdžić sa Sveučilišta u Beogradu.

Pozivamo vas da nam se pridružite!

Seminar 2018. godine

I ove godine, dvanaeste po redu, učenici osnovnih škola s klasičnim programom i klasičnih gimnazija okupili su se u Skradinu kod Šibenika kako bi na seminaru „Varvaria” upoznali dio bogate antičke, predantičke i srednjovjekovne baštine koja se snažno razvila na području današnje Hrvatske. Tema ovogodišnjeg seminara održanog od 1. do 5. listopada bila su mora i oceani o čemu se govorilo na većini aktivnosti i događanja, a osobito u grčkom i latinskom lektoratu te na likovnoj radionici.

Prvoga dana, nakon smještaja u hostelu „Loda”, dvadeset i troje učenika i njihovi voditelji obišli su Skradin i skradinsku tvrđavu s koje puca prekrasan pogled na cijeli gradić, na ušće Krke premošteno velikim mostom i okolicu. Učenici su zatim bili podijeljeni u skupine koje će se međusobno prijateljski nadmetati u svim predviđenim aktivnostima. Navečer su im bile zadane teme za eseje koje su trebali razraditi tijekom trajanja seminara i prikazati ih kao kratke igrokaze četvrtoga dana navečer.

Prijepodne drugoga dana bilo je rezervirano za Bribirsku glavicu (arheološki lokalitet iznad Bribira) i još jedno značajno arheološko nalazište – obližnji rimski logor Burnum, a poslijepodne je započela arheološko-likovna radionica. Na Bribirskoj glavici svaka je skupina dobila zadatak potražiti određene točke na lokalitetu koje su trebali istražiti i dokumentirati fotografijama. Zadatke su, unatoč vrlo jakoj buri koja ih je bez prestanka šibala, odradili pažljivo i u potpunosti pa je o plasmanu skupina odlučivalo samo vrijeme izvršenja zadataka. Nakon silaska s „orkanskih visova” nadobudna ekipa prevezena je do arheološkog nalazišta kod sela Ivoševci gdje se nalaze ostaci rimskog vojnog logora s dobro očuvanim amfiteatrom (Burnum), kao i dva očuvana luka zgrade zapovjedništva logora koji privlače pažnju svih koji prolaze obližnjom cestom prema Kninu. Nakon razgledavanja lokaliteta mladi istraživači okupili su se na livadi pored lukova gdje su dobili zadatak – na osnovu dva sačuvana luka trebalo je rekonstruirati izvorni izgled zgrade, bilo uz pomoć ponuđenog rješenja na ploči uz lokalitet, ili uz korištenje vlastite imaginacije. Većina je lijepo uklopila lukove u svoje crteže koji su kasnije bodovani. Nakon povratka u Skradin i ručka održan je grčki lektorat (prevođenje grčkih tekstova o moru), a odmah zatim započela je arheološko-likovna radionica u kojoj su grupe dobile zadatak izraditi po dvije makete antičkih brodova prema odabranim predlošcima – crtežima rekonstrukcija antičkih brodova. Brodove su izrađivali tehnikom papirne plastike. Po jedan brod u svakoj skupini bio je obojan, dok su drugi zadržali bijelu boju papira. Unatoč početnoj zbunjenosti zbog zadatka koji je mnogima bio neobičan, u nastavku trodnevnog rada sve su brže napredovali i postigli lijepe rezultate – brodovi od papira bili su u konačnici uistinu slični onima s predložaka.

Trećega dana ujutro mladi su klasičari posjetili obližnji otočić Visovac u NP Krka s franjevačkim samostanom okruženim prekrasnim parkom i vrtovima. Tom su prilikom razgledali i samostansku zbirku u kojoj se, uz mnoge zanimljive i lijepe predmete iz povijesti samostana i okolice, nalazi i najmanja knjiga na svijetu koja je privukla najviše pažnje. Poslijepodne je održan latinski lektorat na temu morskih čudovišta, a nakon toga slijedio je nastavak rada u arheološko-likovnoj radionici. Navečer su se posvetili izradi eseja koje je trebalo dovršiti i uvježbati do slijedeće večeri.

Ujutro četvrtoga dana vesela je družina posjetila obližnji Šibenik. Premda taj najstariji hrvatski samorodni grad nije postojao u antici, bogatstvo njegovih kulturnih spomenika stvaranih kroz stoljeća i mnoštvo antičkih i starijih nalazišta raspršenih po okolici grada bili su privlačna tema onima koji žele znati više. Dobro odabran i atraktivno posložen postav s interaktivnim elementima Muzeja grada Šibenika uspješno je osnovnim i nešto detaljnijim informacijama pokrio razdoblje od najstarijih vremena do 17. stoljeća u gradu i okolici. Nakon posjeta muzeju učenici su razgledali Katedralu sv. Jakova i uži centar grada, a imali su vremena i prošetati i zasladiti se sladoledom na temperaturama koje su bile puno više od onih koje su ih dočekale u prva dva dana. Poslijepodne su sve skupine privele kraju izradu maketa brodova u arheološko-likovnoj radionici, a navečer su, uz puno smijeha i dobre volje, prikazani eseji koje su učenici pripremili na zadane teme.

Sutradan su prije ručka podijeljene simbolične diplome i nagrade najboljim pojedincima i najboljoj grupi te je još jednom izveden i pobjednički esej. Nakon ručka svi su se, uz ponešto žaljenja, ukrcali u autobus i krenuli put Zagreba. Kao i uvijek na seminarima koje već godinama organizira Institut Latina et Graeca dogodile su se mnoge dobre stvari. Učenici i njihovi voditelji stekli su pravo bogatstvo novih i obnovljenih iskustava. Sklopljena poznanstva i prijateljstva među učenicima koje povezuje interes za klasične jezike i antičku kulturu tek će u budućnosti pokazati svoju snagu i domet, kao što se već više puta dosad događalo. Dogodilo se ondje i potrajalo nešto lijepo što je povezalo malobrojne koji vole ili ih barem zanima nešto što je danas mnogima strano ili potpuno nepoznato. Bilo bi dobro kada bi takvih inicijativa i događanja bilo još više i kada bi u to bio uključen još veći broj učenika koji bi na taj način upoznali jedan sasvim nov način rada i, možda, još više zavoljeli klasične jezike koje uče.

Održan novi seminar u Puli

U Puli je od 9. do 12. listopada održan I. seminar iz klasičnih jezika Colonia Pietas Iulia Pola. Peti je to po redu seminar u organizaciji Instituta Latina et Graeca namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola koji uče klasične jezike.

Seminar je posvećen antičkoj baštini Istre, s posebnim naglaskom na Pulu. Na njemu su ove godine sudjelovali učenici 13 zagrebačkih osnovnih škola i klasičnih gimnazija koji su tijekom četiri dana posjetili brojne arheološke lokalitete, razgledali različite rimske spomenike, slušali predavanja o Istri i Puli u antici, sudjelovali na grčkim i latinskim lektoratima, likovnim radionicama, edukativnim igrama i sl. Radujemo se istraživanju, druženju i učenju u narednim godinama!

Seminar 2018. godine

Krajem srpnja, već 24. godinu zaredom, Stari Grad na Hvaru otvara vrata zaljubljenicima u antiku. Ovog ljeta, 24. srpnja, dvadesetak učenika uputilo se iz Splita na seminar za mlade pod imenom „PHAROS – ANTIČKA KULTURA HRVATSKOG SREDOZEMLJA”. Seminar je namijenjen svim učenicima koji želje unaprijediti i proširiti svoje znanje o grčkom i latinskom jeziku, ali i o kulturi i civilizaciji koja seže 2400 godina u prošlost. Tijekom sedam dana seminara „Pharos” sudionici neposredno i interaktivno upoznaju antičku povijest od 4. stoljeća prije Krista, odnosno od samog dolaska Grka na hvarsko tlo. Osim učenika klasičnih gimnazija iz Splita i Zagreba, sudjelovali su i učenici Franjevačke klasične gimnazije u Visokom. Kako je izgledao seminar ove godine? Najprije smo laganom šetnjom uz vodstvo prof. Tonćija Maleša krenuli tragovima najstarije povijesti ovog grada. Saznali smo o dolasku Grka s otoka Para, osnivanju kolonije Pharos koji je svojedobno bio samostalni polis. Između ostaloga, grad je kovao vlastiti novac, postojale su radionice keramike, a grad je obilovao hranom koju je davalo plodno polje – Faroska hora (Χώρα Φάρου) s danas najbolje očuvanom antičkom grčkom parcelacijom na Mediteranu. Obilazeći lokalitete mogli smo in situ čuti čitav povijesni presjek događaja na ovim prostorima. Nakon stvorene antičke slike Staroga Grada, uslijedila je večera i druženje svih sudionika Seminara. Ove godine tema seminara bila je „Voda”. Njome smo se bavili u lektoratima, radionicama i predavanjima. Lektorati su se održavali sa zapadne strane Hektorovićevog Tvrdalja, na početku Njive, predjela Staroga Grada, u palači Biankini. Ova velika neorenesansna kuća sa stoljetnim himalajskim cedrom u središtu vrta, postala je na nekoliko dana naše radno mjesto. Upravo je tamo prof. Davida Bronzović Švenda održala prvi lektorat pod imenom „Voda roditeljica”. Čitajući dijelove epa Teogonija grčkog pjesnika Hesioda i citate iz Aristotelove Metafizike, razmišljali smo o vodi kao počelu i izvoru života. Slijedio je lektorat prof. Ive Rakić s temom „Voda ubojica” . Polaznici su prevodili grčki mit o Deukalionu i Piri, koji je obradio rimski pjesnik Ovidije u Metamorfozama, došavši do saznanja da motiv vode ubojice u djelima služi kako bi se zajedničkom linijom prikazivanja ljudske (zemaljske) pokvarenosti i grijeha na zemlji, te nadnaravne ili duhovne kazne koja proistječe iz grijeha pokvarenosti, što bolje prikazao tijek propadanja ljudskog roda. Prof. Tonći Maleš vodio je lektorat o vodi spasiteljici na kojem su polaznici čitali i prevodili odlomke Homerove Odiseje. Likovnu je radionicu vodila slikarica Frana Grbić. Zadatak likovne radionice bio je doista zahtjevan. Seminaristi su marljivo i precizno tehnikom otiskivanja akrila na podlogu izrađivali prikaz ranokršćanskog mozaika iz 6. st. nađenog u Starom Gradu. Potrebno je naglasiti iznimnu zanimljivost izrade samog mozaika, gdje su osim polaznika sudjelovali i profesori.

Marin Vukšić, fizičar s Instituta Ruđer Bošković, počastio nas je silno poučnim predavanjem o vodi, ovog puta iz znanstvene prespektive. I ove je godine Frana Grbić osmislila nešto drugačiju aktivnost. Mnogo je naime tragova koje su stari Rimljani i Grci ostavili na ovom prostoru, a s tim su se polaznici seminara mogli neposredno upoznati. Podijeljeni u četiri grupe sudjelovali su u edukativno–interaktivnoj igri lov na blago. Kroz razne su zadatke vezane uz vodu upoznavali skrovita, ali ne manje bitna, mjesta Staroga Grada, antičke natpise i spomenike, no isto su tako morali ispunjavati razne ponekad i neobične zadatke. Rezultati i rješenja bili su prikazani iste večeri projekcijom u vrtu palače Biankini, uz puno čaša vode, puno smijeha, vedrine, ali i novih spoznaja.

Cijeli seminar bio je lijep odmak od užurbane sadašnjosti. Riječi jedne polaznice koja već drugi put sudjeluje na seminaru ukratko iskazuje sve: „Naš seminar na Hvaru uključuje lektorate koje vode profesori grčkog i latinskog. Na njima se svake godine puno toga nauči kroz prevođenje tekstova antičkih pisaca. Međutim, nije bitan samo njihov sadržaj, nego i životno iskustvo i, možda najdragocjenije, prijateljstva koja se rađaju kroz zajednički život i rad sa svim sudionicima i profesorima. Tako se stvaraju nezaboravne uspomene.”

Seminar 2019. godine

Na otoku Hvaru, u Starom Gradu, od 23. do 30. srpnja, održan je 25. seminar Pharos za učenike, zaljubljenike u antiku. Seminar je i ove godine organiziran pod pokroviteljstvom Instituta Latina et Graeca, a na njemu su sudjelovali učenici klasičnih gimnazija iz Zagreba, Splita i Visokoga iz BiH. Kao i inače, voditelj i organizator seminara bio je profesor latinskog jezika i rimske književnosti te grčkog jezika i književnosti Tonći Maleš iz Privatne klasične gimnazije s pravom javnosti u Zagrebu, a tema ovogodišnjeg seminara bila je vatra.

Nakon međusobnog upoznavanja i preuzimanja radnih materijala, sudionici seminara krenuli su u razgledavanje grada i Glavice, brda iznad Staroga Grada s kojeg se pruža neopisiv pogled na sam grad i njegovo zaleđe. Radni dio seminara počeo je u srijedu. Prijepodne smo promišljali o nebeskim vatrama na lektoratu koji je vodila profesorica Davida Bronzović iz Privatne klasične gimnazije, a poslijepodne je uslijedila potraga, tj. istraživanje Staroga Grada. Potragu je osmislila slikarica Frana Grbić koja je ujedno bila i dežurni fotograf ovoga seminara. Nakon potrage ponovno smo promišljali o vatri, no ovoga puta o vatri sa stajališta zakona fizike, i to s Marinom Vukšićem, bivšim učenikom Privatne klasične gimnazije, a danas fizičarom na Institutu Ruđer Bošković.

Sutradan smo nastavili slušati i razmišljati o raznim pogledima na vatru. Najprije je, kao i inače, održan lektorat. Vodila ga je Lada Čulin, profesorica klasičnih jezika u Osijeku, a tema je bila vatrena kočija. Popodne toga dana kolegica iz Osijeka također je bila veoma aktivna te je svojim odličnim idejama uvelike pridonijela dramatizaciji originalnog teksta. Naime, učenici sudionici seminara svake godine zadnji dan izvode kratki igrokaz koji pripremaju tijekom seminara. Ove su godine pripremili kratki igrokaz „Mladi i hrvatske starine”. Sljedećega dana, u petak, profesor Zvonimir Novaković iz Privatne klasične gimnazije održao je lektorat na temu razorna vatra, a u poslijepodnevnim satima svi su polaznici seminara pošli na izlet u Humac. Subotnje jutro započelo je lektoratom Tonćija Maleša s temom vatra kao početak i kraj, a ostatak dana bio je posvećen likovnoj radionici u organizaciji Frane Grbić. Nedjelja je protekla u znaku priprema i proba igrokaza „Mladi i hrvatske starine” koji je svečano izveden idućega dana pred publikom koja ga je odlično prihvatila i nagradila velikim pljeskom.

Ovogodišnja tema seminara, vatra – jedan od, prema Empedoklu, četiri vječna i nepromjenjiva elementa za stvaranje svijeta – bila je iznimno zanimljiva svim učenicima sudionicima te su kući otišli veseleći se promišljanjima o ostalim elementima koji će biti teme sljedećih seminara. Valja naglasiti kako učenici sudionici seminara nisu dane provodili samo čitajući antičke tekstove i raspravljajući o njima. Svaki je dan bio ispunjen vatrenim raspravama o vatri, ali i zabavnim aktivnostima. Sunčani je Hvar itekako ispunio naša očekivanja te nas u tom segmentu nikako nije razočarao. Tijekom sedam dana čistog užitka u Starom Gradu svi su sudionici doživjeli mnogo prekrasnih trenutaka te su svi kućama ponijeli puno lijepih uspomena obogaćeni novim znanjima i novim prijateljstvima.

Časopis Latina et Graeca dostupan online

Od danas su svi radovi časopisa Latina et Graeca, objavljeni u brojevima 1 – 40 (tiskani od 1973. do 1997. g.), dostupni online, potpuno besplatno, na Portalu znanstvenih časopisa Hrčak! Na taj način želimo svim zainteresiranim čitateljima omogućiti jednostavan i brz pristup člancima objavljenim u našem časopis.

Radovi su razvrstani po brojevima i godinama izdanja, a pristupiti im možete ovdje.

Također, najavljujemo kako će tijekom jeseni biti dodani i radovi objavljeni u novoj seriji časopisa Latina et Graeca (br. 1 – 30) koja je počela izlaziti 2002. godine.