Dragi pretplatnici i zaljubljenici u antiku,
s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo odlučili smo posljednji objavljeni broj časopisa Latina et Graeca (broj 36, objavljen u prosincu 2019.) učiniti dostupnim online. Svi članci, prilozi i prikazi u cijelosti su dostupni na Hrčku, na sljedećoj poveznici: Latina et Graeca broj 36.
Također vas podsjećamo kako na Hrčku možete pronaći i sve brojeve časopisa Latina et Graeca objavljene od 1973. g. do danas. Nadamo se da ćete u 76 brojeva pronaći mnoštvo zanimljivih tekstova.
Naše Uredništvo marljivo radi na pripremi novog 37. broja časopisa za koji se nadamo da će stići na vaše adrese krajem lipnja.
Riječ urednice
Nakon 45 godina izlaženja (uz manju stanku) i 40 brojeva u starom, a već 35 samo u novom nizu, ovaj 36. broj časopisa LATINA ET GRAECA gotovo u potpunosti je preuzelo novo uredništvo. Velika je to čast i odgovornost, ali i zadovoljstvo i ponos za sve nas suurednike. Premda to zasigurno zvuči patetično, LATINA i ja odrasle smo zajedno: gotovo smo vršnjakinje, zajedno smo sazrijevale, imale svoje dobre i loše dane (pa i godine), prekidale kontakte (ali uvijek znale gdje se ona druga nalazi i kako joj je) da bismo se, kako to obično u životu biva, u zreloj dobi opet pronašle i postale bliske, baš kao i na samim počecima. LATINA je za mene oduvijek bila i ostala pojam entuzijazma, nesebičnog rada i zalaganja, ali i neke sigurne konstante uz koju se naša nevelika ali hrabra struka okupljala.
Kao što se iz broja koji je pred vama može vidjeti, LATINA ET GRAECA pokušat će zadržati tu konstantu i neće mijenjati svoj koncept. Sve dosadašnje rubrike moći ćete čitati i dalje, a pridodali smo i poneku novu. Ponosni smo i na to da su napokon svi dosadašnji brojevi časopisa (uz svesrdnu pomoć studentice Lidije Barić i knjižničarke Željke Salopek s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta) objavljeni na portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa – Hrčak (https://hrcak.srce.hr/latinaetgraeca), a objavljivat ćemo ih i ubuduće.
Rubriku TEME otvara rad mlade filologinje Dajane Ćosić pod naslovom „Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu”. U radu su obrađene katabaze poznatih mitoloških junaka u antičkim književnim djelima, a pridodan im je i prikaz silaska u podzemlje opisan u epu hrvatskog latinista Jakova Bunića. Zahvaljujući prilogu Voljene Marić i Tea Radića prisjetit ćemo se jednog od najplodnijih hrvatskih prevoditelja i priređivača latinskih i grčkih tekstova, ali i pedagoga Kolomana Raca i njegova rada. Zanimljivo je da autori, u pedagoškoj maniri samoga Raca, na kraju rada donose i model prevodilačke radionice za učenike latinskog jezika. Dino Milinović u radu „Zašto antika? Povjesničar umjetnosti i antička umjetnost danas” nadahnuto piše o razlozima zbog kojih treba studirati, ali i uvijek iznova proučavati antičku umjetnost, a time i antičku kulturu kao ishodišta zapadnoeuropske civilizacije. U doba u kojem se, vjerujem, svi mi humanisti, pod pritiskom tehnološkog napretka i mjerenja svega isključivo brojkama, barem ponekad propitkujemo ima li smisla u tome što radimo, razmišljanja poput ovoga daju nam neki novi polet i snagu, a u svakom slučaju spoznaju da nismo usamljeni u onome što radimo.
U povijesnoj znanosti već neko vrijeme popularna je rodna povijest („gender history”). Doprinos za buduća istraživanja u cjelini PRIJEVODI donosi Hrvoje Gračanin objavljujući izvornik i prijevod deset poslanica rimskog političara i povjesničara s prijelaza 5. na 6. stoljeće – Flavija Magna Aurelija Kasiodora: zajednički nazivnik poslanicama su žene, odnos prema njima i njihov položaj u kasnoantičkom periodu.
Obnavlja se rubrika I TO JE ANTIKA koje će se stariji čitatelji LATINE zasigurno sjetiti. U njoj će kroz tri stalne rubrike antika biti sagledavana s različitih aspekata. Vladimir Posavec nastavit će se i dalje baviti najvećim antičkim bitkama: u ovom broju donosi opis jedne iz grčko-perzijskih ratova – bitke kod Mikale. Za lingvistička pitanja zadužena je Nina Čengić: za početak piše o etimologiji onomatopejske riječi „barbarin”. Maja Matasović će kroz dnevnik mlade rimske matrone Korine predstaviti glavne religijske svetkovine u doba ranog Carstva, započevši martom, kao prvim mjesecom u najstarije doba Rima.
Kao doprinos kurikularnoj reformi a i u želji da potaknemo nastavnike klasičnih jezika na suradnju, otvaramo rubriku LOOMEN EDUCATIONIS. Za početak ona donosi dva priloga: osvrt na rezultate i broj pristupnika na državnoj maturi iz Grčkog jezika te nekoliko primjera stilskih figura i mogućnosti njihove upotrebe u nastavi latinskog jezika. Tijekom proteklog razdoblja napustila su nas, nažalost, trojica filologa, čijim odlaskom je naša struka neprocjenjivo puno izgubila: početkom ljeta umrli su u razmaku od nekoliko dana Zvonimir Milanović i Mate Križman, a zatim je u kolovozu preminuo i Radoslav Katičić. Kad odu tri za struku tako važne osobe, teško da išta može ispuniti prazninu koja je nastala, a poštovanje i sjećanje na njih ono je čime im se mi možemo barem malo odužiti. Dok smo prelamali ovaj broj, došla je do nas još jedna tužna vijest. Na samom kraju ove godine izgubili smo i četvrtog klasičnog filologa, Pavla Knezovića, čijeg ćemo se doprinosa za našu struku prisjetiti u sljedećem broju. Kako život uz tužne nosi i lijepe događaje, tako smo u studenom ove godine proslavili 90. rođendan legendarne profesorice klasičnih jezika na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu – profesorice Vesne Lopine. Osim toga, u ovoj školskoj godini jedni naši kolege nastavnici su napredovali, a drugi su nagrađeni kao najbolji profesori, pa samo možemo poželjeti da niz čestitanja nastavimo i u sljedećim brojevima.
Da filolozi, usprkos teškim vremenima za struku, ne miruju niti na znanstvenom niti na popularizacijskom polju, svjedoče rubrike DOGODILO SE i PRIKAZI I RECENZIJE, od kojih je jedna puna izvještaja s raznih događanja, na kojima, a to posebno raduje, sudjeluje mnogo mladih – učenika i studenata, a druga donosi prikaze dviju zanimljivih knjiga te se nadamo da će vas potaknuti na čitanje.
I na kraju, u trenutku kad držite novi broj časopisa LATINA ET GRAECA u rukama, spremamo se za predsjedničke izbore na državnoj razini, a naša struka već je odabrala svojeg predsjednika. U sljedećem ćemo broju donijeti cjeloviti izvještaj s izborne skupštine Hrvatskog društva klasičnih filologa, a dotad čestitamo novom-starom predsjedniku Tonćiju Malešu i želimo mu puno uspjeha u radu! Uz visoko postavljenu ljestvicu u prethodnom razdoblju mojim kolegama suurednicima i meni neće biti lako nastaviti, ali sigurna sam da ćemo, uz pomoć „prve generacije urednika”, ali i uz pomoć vas kao čitatelja i autora novih ideja i priloga u časopisu, uspjeti.
Završit ću ovaj uvodnik proročkim riječima dosadašnjeg glavnog urednika, „dobrog duha” LATINE Zlatka Šešelja iz, vjerovali ili ne, 1986. godine: „Gdje smo mi sada i imamo li (kao žreci klasičnih studija) uopće ikakve šanse? Odgovor na ovo pitanje pomalo je pitijski. Klasična filologija i ostale komponente znanosti o antici (kao šireg pojma) imaju, imale su i imat će toliko utjecaja i toliko poticaja koliko im društvene uvjetovanosti to budu dopuštale, no ujedno će te društvene uvjetovanosti biti to povoljnije što ih klasična filologija i ostale klasične studije budu više poticale. Ovaj će, dakle, karusel, u kojem sami sebe hvatamo tako reći za rep biti to više nam sklon koliko mu više impulsa damo. Ili još kraće: da bismo bili potaknuti, moramo što više sami poticati.”
Tamara Tvrtković