XI. seminar “Varvaria”

U tijeku je XI. seminar za mlade Varvaria – kroz tisućljeća sredozemne kulture u Hrvatskoj. Seminar se održava od 11. do 15. rujna u Skradinu, na Bribirskoj glavici i u Šibeniku, a tema ovogodišnjega seminara je Saxa loquuntur.

Škole sudionici su:

  • OŠ Matija Gubec, Zagreb
  • OŠ S. S. Kranjčević, Zagreb
  • OŠ Miroslav Krleža, Zagreb
  • OŠ Izidor Kršnjavi, Zagreb
  • OŠ Pavleka Miškine, Zagreb
  • OŠ J. J. Strossmayer, Zagreb
  • I. gimnazija, Split
  • Franjevačka klasična gimnazija, Visoko, BiH
  • Klasična gimnazija, Zagreb
  • Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb
  • Privatna klasična gimnazija, Zagreb

Popis predavača na seminaru:

  • Bruno BRAKUS, prof., kustos u Muzeju Grada Šibenika
  • Nikolina KATULIĆ, prof., OŠ Matije Gupca, Zagreb
  • Tatjana KOVAČIĆ, prof., Institut Latina et Graeca, Zagreb
  • Karmen KRNČEVIĆ, viši knjižničar, Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, Šibenik
  • Željko KRNČEVIĆ, muzejski savjetnik, Muzej grada Šibenika
  • Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ, red. prof., Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu
  • Tonći MALEŠ, prof., Privatna klasična gimnazija, Zagreb
  • Tomislav MOKROVIĆ, prof., Institut Latina et Graeca i OŠ Remete, Zagreb
  • Nikolina URODA, prof., kustos u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu

View post on imgur.com

Bibliografija časopisa LATINA ET GRAECA, nova serija, 1-30

Kako bi pretraživanje svih radova objavljenih u našemu časopisu učinili što jednostavnijim donosimo bibliografiju nove serije časopisa Latina et Graeca od broja 1 do 30. Istoj se može pristupiti ovdje.

Bibliografija nove serije časopisa LATINA ET GRAECA nastavlja se na prethodno objavljenu bibliografiju prve serije koja je izlazila između 1973. i 1994., a dosegla je 40 svezaka. Ta je bibliografija objavljena u posljednjem dvobroju, 39-40. Prvih pak pet godina nove serije bibliografski je obrađeno u 12. broju nove serije, a slijedećih pet u broju 21. Na tu se bibliografiju nadograđuje sve ono što je objavljeno u časopisu LATINA ET GRAECA od 21. do 30. broja. Cjelokupna bibliografija dostupna je na našim mrežnim stranicama.

Objavljen 31. broj časopisa Latina et Graeca

View post on imgur.com

Objavljen je 31. broj časopisa Latina et Graeca.

Neke od tema u ovome broju su:
Pavlek Barbara – Heraklo (II. dio)
Petra Šoštarić – Latinski prijevodi Homera
Tamara Spajić-Gović – Neobjavljene poslanice Đona Rastića
Domagoj Grečl – Propercijeva elegija I, 11

Osim navedenoga, donosimo i recenzije nekoliko knjiga, izvještaje s nedavno održanih seminara za mlade u organizaciji Instituta Latina et Graeca te cjelovitu bibliografiju u kojoj su popisani svi prilozi koji su objavljeni u prethodnih trideset svezaka našega časopisa.

Iz riječi urednika:
Tridesetprvim brojem nove serije časopisa Latina et Graeca započinje naša četvrta petoljetka; kad se, za pet godina okonča, nova će se serija izjednačiti s onom starom. A s prvim sljedećim brojem – četrdesetprvim – proslavit ćemo pedeseti rođendan. Ostat će, dakle, za nama čitav ljudski vijek.
I u ovom se broju nalaze recenzije knjiga, ali i izvještaji o seminarima Instituta, na kojima se uvijek ističu – uz predavanja, lektorate i arheološke uvide – likovne radionice. Sljedećih će deset brojeva i svojim naslovnicama pokazati svoj oslonac na mladost: autori predmeta koji će se na njima pojaviti najmlađi su klasičari. To su učenici koji su sudjelovali na seminarima Instituta.”

Idući broj bit će objavljen u prosincu, a svim našim pretplatnicima želimo ugodno ljeto!

Predstavljena nova izdanja Instituta Latina et Graeca

U knjižnici Bogdana Ogrizovića održana je promocija triju novih izdanja Biblioteke Latina et Graeca. Knjigu Ciceron, “Govori protiv Katiline” predstavila je prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić, knjigu Filodem, “Epigrami” predstavila je dr. sc. Petra Šoštarić, a knjigu Arhija, “Epigrami” prof. Zlatko Šešelj. Zahvaljujemo svima na dolasku!

View post on imgur.com

View post on imgur.com

View post on imgur.com

View post on imgur.com

View post on imgur.com

Limes u Hrvatskoj

Granice Rimskoga Carstva (limes) jedinstven su spomenik dugačak više od 5000 km. Danas su njihovi arheološki ostatci dio zajedničke baštine dvadeset i jedne suvremene europske, azijske i afričke države, koji svi pripadaju navedenome jedinstvenom višenacionalnom spomeniku. Zato ih se, pod tim nazivom, nastoji proglasiti dijelom UNESCO-ve svjetske kulturne baštine. Njome su već imenovani Hadrijanov zid i Antoninov nasip u Velikoj Britaniji te Gornjogermansko-retijski limes u Njemačkoj. Pripreme traju i u drugim europskim državama, ponajprije u Slovačkoj, Mađarskoj te Austriji, kako bi i tamošnji dijelovi limesa u sljedećih nekoliko godina mogli biti uključeni u spomenuti Spomenik. Republika Hrvatska 2014. godine podnosi Odboru za svjetsku baštinu izmijenjenu nacionalnu pristupnu listu za limes, a prvo će uvrštenje u isti popis navedene godine podnijeti i predstavnici Srbije, Rumunjske i Bugarske.

Više na stranicama http://limescroatia.eu/naslovnica/

U Kupi nađen rimski brod koji je prevozio opeku za grobnice

“Brod je dugačak devet, a širok dva metra i izuzetno dobro očuvan. Za izvlačenje bi trebale stotine tisuća eura i godine truda pa će se napraviti replika na temelju 3D animacije.

Ne zna se iz kojih je razloga na prijelazu iz 1. u 2. stoljeće poslije Krista u Kupi, između Kamenskog i Kobilića Pokupskog nedaleko od Karlovca, potonuo brod natovaren opekom, ali se zna da se radi o vrlo vrijednom nalazu koji su otkrili mještani, a istražuje ga desetak arheologa Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji vodi arheolog Krunoslav Zubčić u suradnji s kolegama sa Sveučilišta Aix iz Marseillea, koje ima dugu tradiciju i veliko iskustvo u istraživanju potonulih brodova.

Radi se o rimskom brodu, bez kobilice je i ravnog dna, koji je Kupom prema Sisku ili Topuskom prevozio teret. Dugačak je devet metara, a širok dva. Specifičnost gradnje je u načinu, bočne stranice i dno spojeni su jednim pravokutnim komadom drva. Brod je izuzetno dobro očuvan, opeka koju je prevozio dimenzije 30 x 45 x 5 cm također je neoštećena. Nalazi se na dubini od pet metara kada je nizak vodostaj, a najočuvaniji dijelovi broda su oni koju su ostali u mulju – rekao je voditelj istraživanja Krešimir Zubčić i dodao da provode istraživanja kojima će utvrditi od kojeg je materijala sagrađen – hrasta, bukve, jasena ili brijesta – a ista bi istraživanja trebala datirati vrijeme kada je plovilo nastalo.

Izvor: http://www.jutarnji.hr/u-kupi-nasli-rimski-brod-koji-je-vozio-opeku-za-grobnice-/1436684/

Pronađena najstarija stambena zgrada u Rimu

“Neočekivani pronalazak velike stambene zgrade iz prve polovice 6. st. pr. Kr. na Kvirinalu, uz sadašnju Širinu sv. Suzane, stubokom je izmijenila arheološko i povjesničarsko poimanje Rima u to doba, otprilike za vladavine kralja Servija Tulija. Dosad se tvrdilo da su na Kvirinalu tada bili samo sakralni objekti i groblja, ali pronalazak oveće stambene zgrade govori da je urbanizacija Rima bila još šira nego se moglo pretpostavljati.

To je ovoga časa najstarija stambena zgrada otkrivena u Rimu. Bila je podignuta uz zonu svetištâ, gdje je stoljeće kasnije izgrađen velik hram, za koji se još ne zna kom bogu je bio namijenjen, jer osim temelja i baze zidova nema ni kipova ni ukrasa po kojima bi bilo moguće zaključiti što je u tom hramu slavljeno.

Romul, mitski osnivač Rima, koji je jamačno bio i neka povijesna osoba (vjerojatno kralj koji je ujedinio latinsko naselje na Palatinu i etrursko na Kapitolu sa sabinskim na padinama Kvirinala i tako udario monopol na gaz na Tibru i na tržište uljem, solju i stokom), poslije smrti je slavljen kao bog nazvan Kvirin. Njegovo ime ponio je i svetac zaštitnik Sisačke biskupije, u nas poznat i kao Kirin.

Po nekim pretpostavkama, zgrada bi mogla pripadati nekome vezanome uz svetišta na Kvirinalu.

Na tom je području do 1873. bio rimski karmel, a 1885. je tu sazdana palača Nacionalnoga geološkog instututa, koju sada država adaptira da bi je prodala. U sklopu te adaptacije istražuje se i teren, pa je spomenuti hram nađen proljetos, a stambena zgrada ovih tjedana, pod samim Institutom. Neće biti zatrpana, nego će biti vidljiva iz zgrade, kako je već uvriježena praksa od posljednjih desetljeća prošlog stoljeća.”

Izvor: http://www.jutarnji.hr/pronadena-najstarija-stambena-zgrada-u-rimu/1414641/

IX. seminar Varvaria

Sredinom rujna u Skradinu je održan deveti seminar za mlade “Varvaria – kroz tisućljeća sredozemne kulture u Hrvatskoj” s temom “Tkanine, tkanje i vezenje u antici“. Na seminaru su sudjelovali učenici i učenici zagrebačkih osnovnih škola i klasičnih gimnazija te učenici splitske I. gimnazije. Osim sudjelovanja na latinskim i grčkim lektoratima na kojima su se čitala djela Homera, Ovidija i Vergilija, učenici su prisustvovali i predavanjima prof. dr. Brune Kuntić-Makvić, sudjelovali na likovnoj radionici prof. Tatjane Kovačić te su uz stručno vodstvo obišli arheološki lokalitet Bribirsku Glavicu, staru jezgru grada Šibenika te Nacionalni park Krka i franjevački samostan na otočiću Visovcu. Veselimo se susretu dogodine.

XXI. seminar Pharos

XXI. seminar Pharos održan je od 25. srpnja do 1. kolovoza u Starom Gradu na Hvaru. Sudjelovali su učenici iz raznih škola u Hrvatskoj i BiH. Ove su godine polaznici razmišljali o ljubavi. Stoga su na lektoratima prevodili najljepše ljubavne tekstove antičkih autora, na prevodilačkoj radionici izrađivali književne prijevode tih tekstova, a na likovnoj radionici izrađivali rekvizite za završnu priredbu koja je održana na ribnjaku Hektorovićevog Tvrdalja i bila je prelijepa kruna seminaru koji je obilovao radošću učenja, igre i druženja.