Objavljen 31. broj časopisa Latina et Graeca

View post on imgur.com

Objavljen je 31. broj časopisa Latina et Graeca.

Neke od tema u ovome broju su:
Pavlek Barbara – Heraklo (II. dio)
Petra Šoštarić – Latinski prijevodi Homera
Tamara Spajić-Gović – Neobjavljene poslanice Đona Rastića
Domagoj Grečl – Propercijeva elegija I, 11

Osim navedenoga, donosimo i recenzije nekoliko knjiga, izvještaje s nedavno održanih seminara za mlade u organizaciji Instituta Latina et Graeca te cjelovitu bibliografiju u kojoj su popisani svi prilozi koji su objavljeni u prethodnih trideset svezaka našega časopisa.

Iz riječi urednika:
Tridesetprvim brojem nove serije časopisa Latina et Graeca započinje naša četvrta petoljetka; kad se, za pet godina okonča, nova će se serija izjednačiti s onom starom. A s prvim sljedećim brojem – četrdesetprvim – proslavit ćemo pedeseti rođendan. Ostat će, dakle, za nama čitav ljudski vijek.
I u ovom se broju nalaze recenzije knjiga, ali i izvještaji o seminarima Instituta, na kojima se uvijek ističu – uz predavanja, lektorate i arheološke uvide – likovne radionice. Sljedećih će deset brojeva i svojim naslovnicama pokazati svoj oslonac na mladost: autori predmeta koji će se na njima pojaviti najmlađi su klasičari. To su učenici koji su sudjelovali na seminarima Instituta.”

Idući broj bit će objavljen u prosincu, a svim našim pretplatnicima želimo ugodno ljeto!

Predstavljena nova izdanja Instituta Latina et Graeca

U knjižnici Bogdana Ogrizovića održana je promocija triju novih izdanja Biblioteke Latina et Graeca. Knjigu Ciceron, “Govori protiv Katiline” predstavila je prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić, knjigu Filodem, “Epigrami” predstavila je dr. sc. Petra Šoštarić, a knjigu Arhija, “Epigrami” prof. Zlatko Šešelj. Zahvaljujemo svima na dolasku!

View post on imgur.com

View post on imgur.com

View post on imgur.com

View post on imgur.com

View post on imgur.com

Seminar 2016. godine

Reforma školstva u posljednje je vrijeme jedno od gorućih pitanja u državi. Gotovo svi se slažu da postojeći sustav nije dobar, ali kad su u pitanju konkretna rješenja problema, mnogi ih zapravo i nemaju. Dok se diljem Lijepe Naše raspravljalo trebaju li učenici čitati Homera i klasike ili se okrenuti Štuliću i svježi jem izričaju, dvadesetak se učenika i profesora ljetos u Starom Gradu vratilo u davna vremena još prije osnutka Pharosa, na početak priče o obrazovanju. što je škola bila u početku? O čemu se ondje podučavala? Koja je svrha obrazovanja? Postoje li oduvijek ocjene? Ovim, a i mnogim drugim pitanjima bavili su se ljetos klasičari iz četiri hrvatske i jedne bosanske gimnazije (Prva gimnazija, Split; Klasična gimnazija, Zagreb; Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb; Privatna klasična gimnazija, Zagreb i Franjevačka klasična gimnazija, Visoko), a tema sedmodnevnog seminara Pharos bila je παιδεία. Budući da nijedan izraz u hrvatskom jeziku ne obuhvaća sva značenja te grčke riječi, možemo je poimati ujedno kao odgoj, obrazovanje, produhovljenje i sve ono što je potrebno usvojiti da bi neiskusno dijete postalo izgrađena ličnost, ili kako je to opisao Platon, to je obraćanje duše: ona treba ustati iz mračnog dana u pravi dan bića.

Kao što nekoć školu nisu bila obavezna polaziti sva djeca, nego su ondje išli samo najmotiviraniji i najznatiželjniji pojedinci, tako su na ljetni seminar Pharos krenuli tek rijetki i znatiželjni klasičari, a kako bi se polaznici seminara dublje uvukli u duh davnih vremena, pod vodstvom su domišljate slikarice Frane Grbić izrađivali voštane pločice, po kojima su mogli pisati i brisati, a na završnoj priredbi, u vrtu starogradske palače Biankini, bili su obučeni poput starih Grka. Predstava je zamišljena kao sokratovski dijalog učenika i učitelja u svrhu dolaska do spoznaje i time nastanka dobrih ljudi. “Školski predmeti” u Platonovoj Državi bili bi FILOZOFIJA, MUZIKA, GIMNASTIKA, ARITMETIKA, LOGIKA i DIJALEKTIKA, pa smo i mi, ugledaj ući se u Platona, u tih lijepih i sunčanih tjedan dana otkrivali što je to rrmoda. Prevodeći dijelove iz Države s profesorima klasičnih jezika, Davidom Bronzović i Tonćijem Malešom, “studirali” smo FILOZOFIJU prema kojoj je konačni cilj odgoja stvoriti dobre i plemenite ljude. Izveli smo i najstariju pjesmu sa sačuvanim zapisom visine i trajanja tonova, a ona nam je svojim ritmom i harmonijom prožimala dušu onako kako to za Platona samo MUZIKA može. Budući profesor fizike, Marin Vukšić, upoznao nas je sa začecima prirodnih znanosti i MATEMATIKE, a mi smo još, računajući tekuće troškove i potrebne zalihe hrane, mjereći i izrezujući daščice za izradu voštanih pločica i baveći se brojevima uopće, dolazili do istine, oštreći pritom umove. Kako bismo u sebi budili volju za svim tim intelektualnim izazovima i mareći pritom za figurom, izlagali smo se tjelesnim naporima igrajući vaterpolo i košarku, a valja spomenuti i cjelodnevno bicikliranje kroz čuveno Starogradska polje sve doVrboske gdje smo još dugo toga dana plivali i na kraju uspješno otpedalirali nazad do Staroga Grada. Do DIJALEKTIKE je došlo spontano kad je na red došlo pitanje, primjerice, učeničkih glazbenih ukusa … Budući da su sokratovci polazili od ideje da obrazovanje znatiželjnom čovjeku olakšava svakodnevicu, poboljšava međuljudske odnose, obogaćuje komunikaciju i time konzekventno on postaje bolji, pa je čitava koncepcija bilo kakvog vrednovanja bila strana, i mi smo skloni vjerovati da je našim polaznicima ljetni seminar IImoda pružio korisne spoznaje i otvorio neke nove poglede na svijet i ljude koji nas okružuju. Sokrat je znao da ništa ne zna jer je, baveći se mnogim i različitim pitanjima spoznao da je znanje upravo beskrajno vrelo misli, ideja i zakona o svijetu oko nas, a danas kad se na školu gleda kao na neprijateljsku ustanovu, a kad je ocjena jedino mjerilo stvari i kriterij za određenje daljnjega postakademskog života, kad se pod krinkom znanja gomilu informacija nastoji papagajski nametnuti svakom učeniku uniformiranim testovima na zaokruživanje, kad se djecu ne uči da promišljaju i povezuju, nego ona nestrpljivo hrle prerezati svaki gordijski čvor bez pokušaja da ga prethodno otpetljaju, kad su ljudska bahatost i glupost zahvaljujući društvenim mrežama i internetu nemjerljivo sveprisutnije i glasnije nego jedne 1938. kad je Krleža, nadahnut upravo ljudskom glupošću, napisao roman Na rubu pameti … i konačno kad su odgoj i obrazovanje čovjeku potrebniji nego ikad, bilo bi lijepo da se koja buduća reforma školstva barem malo nasmiješi sokratovcima.

IX. seminar Varvaria

Sredinom rujna u Skradinu je održan deveti seminar za mlade “Varvaria – kroz tisućljeća sredozemne kulture u Hrvatskoj” s temom “Tkanine, tkanje i vezenje u antici“. Na seminaru su sudjelovali učenici i učenici zagrebačkih osnovnih škola i klasičnih gimnazija te učenici splitske I. gimnazije. Osim sudjelovanja na latinskim i grčkim lektoratima na kojima su se čitala djela Homera, Ovidija i Vergilija, učenici su prisustvovali i predavanjima prof. dr. Brune Kuntić-Makvić, sudjelovali na likovnoj radionici prof. Tatjane Kovačić te su uz stručno vodstvo obišli arheološki lokalitet Bribirsku Glavicu, staru jezgru grada Šibenika te Nacionalni park Krka i franjevački samostan na otočiću Visovcu. Veselimo se susretu dogodine.

XXI. seminar Pharos

XXI. seminar Pharos održan je od 25. srpnja do 1. kolovoza u Starom Gradu na Hvaru. Sudjelovali su učenici iz raznih škola u Hrvatskoj i BiH. Ove su godine polaznici razmišljali o ljubavi. Stoga su na lektoratima prevodili najljepše ljubavne tekstove antičkih autora, na prevodilačkoj radionici izrađivali književne prijevode tih tekstova, a na likovnoj radionici izrađivali rekvizite za završnu priredbu koja je održana na ribnjaku Hektorovićevog Tvrdalja i bila je prelijepa kruna seminaru koji je obilovao radošću učenja, igre i druženja.

Novi broj časopisa “Latina et Graeca”

U prodaji je novi, 26. broj časopisa Latina et Graeca!

Neke od tema:

– Sabira Hajdarević, “Grčke fikcionalne zbirke pisama u kontekstu; čimbenici razvoja i obilježja književne (pod)vrste”

– Ivan Matičević, “Kako su eksperimentirali stari Grci?”

– Vladimir Posavec, “Imperator August”

– Tomislav Djurić, “Tri pjesme Ruđera Boškovića iz rukopisne ostavštine u Bancroft Library”

8. seminar Colonia Iulia Iader

U razdoblju od 7. do 10. travnja 2015. godine u Zadru se održava tradicionalni osmi seminar za mlade Colonia Iulia Iader. Tema ovogodišnjega seminara je “Post meridiem”, a poseban naglasak bit će stavljen na rimske terme. Na seminaru će sudjelovati učenici zagrebačkih osnovni škola u kojima se uči grčki i latinski jezik te učenici prvih razreda klasičnih gimnazija.

Osim upoznavanja zadarske povijesti i šetnje njegovim uskim ulicama, sudionici će sudjelovati na lektoratima te posjetiti Arheološki muzej Zadar (posebna pažnja bit će posvećena nedavno otvorenom stalnom postavu antičke zbirke) i Muzej antičkog stakla (posebna zanimljivost svakako su radionice izrade stakla te staklenih ukrasa i figurica).

 

7. seminar Salonae Longae

U Splitu je od 18. do 22. ožujka 2015. godine održan 7. seminar Salonae Longae – Od antičke Salone do humanističkog Splita. Tema ovogodišnjega seminara bile su “Luke i plovidba”. Voditeljica seminara bila je profesorica Inge Belamarić iz I. gimnazije Split, a sudjelovali su učenici iz klasičnih gimnazija iz čitave Hrvatske.

Sudionici seminara obišli su Salonu, Dioklecijanovu palaču i Arheološki muzej, sudjelovali na četiri lektorata te slušali brojna zanimljiva predavanja.

Seminar 2012. godine

U organizaciji Instituta Latina & Graeca, pod vodstvom prof. dr. Brune Kuntić-Makvić s Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u Skradinu je od 10-15. rujna 2012. održan peti klasični seminar Varvaria – kroz stoljeća hrvatske sredozemne kulture. Polaznici seminara bili su učenici Klasične gimnazije iz Zagreba (voditeljica Jelena Gajer), Privatne klasične gimnazije iz Zagreba (voditelj Zlatko Šešelj), l. gimnazije iz Splita (voditeljica Inge Belamarić), osnovne škole “Silvije Strahimir Kranjčević” iz Zagreba (voditeljica Tanja Kovačić) te osnovne škole “Skradin” iz Skradina (voditelji Ivica Sumić i Ana Madunić).

Nakon što je četvrti seminar bio posvećen glazbi, ove su godine polaznici pratili sadržaje vezane uz ples u antici. Na prvom lektoratu (Vještine feačkih mladića) učenici su uz Jelenu Gajer prevodih odlomke iz Homerove Odiseje. Drugi lektorat (Ples u renesansnom Šibeniku) vodila je Inge Belamarić. U trećem lektoratu (Saloma pleše pred Herodom), pod vodstvom Tonćija Maleša, prevodili su odlomke iz Biblije, a u četvrtom lektoratu (Metrički prilozi plesnom rječniku), koji je vodila Bruna Kuntić-Makvić, odlomak Ovidijevih djela Metamorfoze. Likovnu radionicu vodile su Tanja Kovačić i Ana Madunić.