Limes u Hrvatskoj

Granice Rimskoga Carstva (limes) jedinstven su spomenik dugačak više od 5000 km. Danas su njihovi arheološki ostatci dio zajedničke baštine dvadeset i jedne suvremene europske, azijske i afričke države, koji svi pripadaju navedenome jedinstvenom višenacionalnom spomeniku. Zato ih se, pod tim nazivom, nastoji proglasiti dijelom UNESCO-ve svjetske kulturne baštine. Njome su već imenovani Hadrijanov zid i Antoninov nasip u Velikoj Britaniji te Gornjogermansko-retijski limes u Njemačkoj. Pripreme traju i u drugim europskim državama, ponajprije u Slovačkoj, Mađarskoj te Austriji, kako bi i tamošnji dijelovi limesa u sljedećih nekoliko godina mogli biti uključeni u spomenuti Spomenik. Republika Hrvatska 2014. godine podnosi Odboru za svjetsku baštinu izmijenjenu nacionalnu pristupnu listu za limes, a prvo će uvrštenje u isti popis navedene godine podnijeti i predstavnici Srbije, Rumunjske i Bugarske.

Više na stranicama http://limescroatia.eu/naslovnica/

U Kupi nađen rimski brod koji je prevozio opeku za grobnice

“Brod je dugačak devet, a širok dva metra i izuzetno dobro očuvan. Za izvlačenje bi trebale stotine tisuća eura i godine truda pa će se napraviti replika na temelju 3D animacije.

Ne zna se iz kojih je razloga na prijelazu iz 1. u 2. stoljeće poslije Krista u Kupi, između Kamenskog i Kobilića Pokupskog nedaleko od Karlovca, potonuo brod natovaren opekom, ali se zna da se radi o vrlo vrijednom nalazu koji su otkrili mještani, a istražuje ga desetak arheologa Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji vodi arheolog Krunoslav Zubčić u suradnji s kolegama sa Sveučilišta Aix iz Marseillea, koje ima dugu tradiciju i veliko iskustvo u istraživanju potonulih brodova.

Radi se o rimskom brodu, bez kobilice je i ravnog dna, koji je Kupom prema Sisku ili Topuskom prevozio teret. Dugačak je devet metara, a širok dva. Specifičnost gradnje je u načinu, bočne stranice i dno spojeni su jednim pravokutnim komadom drva. Brod je izuzetno dobro očuvan, opeka koju je prevozio dimenzije 30 x 45 x 5 cm također je neoštećena. Nalazi se na dubini od pet metara kada je nizak vodostaj, a najočuvaniji dijelovi broda su oni koju su ostali u mulju – rekao je voditelj istraživanja Krešimir Zubčić i dodao da provode istraživanja kojima će utvrditi od kojeg je materijala sagrađen – hrasta, bukve, jasena ili brijesta – a ista bi istraživanja trebala datirati vrijeme kada je plovilo nastalo.

Izvor: http://www.jutarnji.hr/u-kupi-nasli-rimski-brod-koji-je-vozio-opeku-za-grobnice-/1436684/

Pronađena najstarija stambena zgrada u Rimu

“Neočekivani pronalazak velike stambene zgrade iz prve polovice 6. st. pr. Kr. na Kvirinalu, uz sadašnju Širinu sv. Suzane, stubokom je izmijenila arheološko i povjesničarsko poimanje Rima u to doba, otprilike za vladavine kralja Servija Tulija. Dosad se tvrdilo da su na Kvirinalu tada bili samo sakralni objekti i groblja, ali pronalazak oveće stambene zgrade govori da je urbanizacija Rima bila još šira nego se moglo pretpostavljati.

To je ovoga časa najstarija stambena zgrada otkrivena u Rimu. Bila je podignuta uz zonu svetištâ, gdje je stoljeće kasnije izgrađen velik hram, za koji se još ne zna kom bogu je bio namijenjen, jer osim temelja i baze zidova nema ni kipova ni ukrasa po kojima bi bilo moguće zaključiti što je u tom hramu slavljeno.

Romul, mitski osnivač Rima, koji je jamačno bio i neka povijesna osoba (vjerojatno kralj koji je ujedinio latinsko naselje na Palatinu i etrursko na Kapitolu sa sabinskim na padinama Kvirinala i tako udario monopol na gaz na Tibru i na tržište uljem, solju i stokom), poslije smrti je slavljen kao bog nazvan Kvirin. Njegovo ime ponio je i svetac zaštitnik Sisačke biskupije, u nas poznat i kao Kirin.

Po nekim pretpostavkama, zgrada bi mogla pripadati nekome vezanome uz svetišta na Kvirinalu.

Na tom je području do 1873. bio rimski karmel, a 1885. je tu sazdana palača Nacionalnoga geološkog instututa, koju sada država adaptira da bi je prodala. U sklopu te adaptacije istražuje se i teren, pa je spomenuti hram nađen proljetos, a stambena zgrada ovih tjedana, pod samim Institutom. Neće biti zatrpana, nego će biti vidljiva iz zgrade, kako je već uvriježena praksa od posljednjih desetljeća prošlog stoljeća.”

Izvor: http://www.jutarnji.hr/pronadena-najstarija-stambena-zgrada-u-rimu/1414641/

IX. seminar Varvaria

Sredinom rujna u Skradinu je održan deveti seminar za mlade “Varvaria – kroz tisućljeća sredozemne kulture u Hrvatskoj” s temom “Tkanine, tkanje i vezenje u antici“. Na seminaru su sudjelovali učenici i učenici zagrebačkih osnovnih škola i klasičnih gimnazija te učenici splitske I. gimnazije. Osim sudjelovanja na latinskim i grčkim lektoratima na kojima su se čitala djela Homera, Ovidija i Vergilija, učenici su prisustvovali i predavanjima prof. dr. Brune Kuntić-Makvić, sudjelovali na likovnoj radionici prof. Tatjane Kovačić te su uz stručno vodstvo obišli arheološki lokalitet Bribirsku Glavicu, staru jezgru grada Šibenika te Nacionalni park Krka i franjevački samostan na otočiću Visovcu. Veselimo se susretu dogodine.

XXI. seminar Pharos

XXI. seminar Pharos održan je od 25. srpnja do 1. kolovoza u Starom Gradu na Hvaru. Sudjelovali su učenici iz raznih škola u Hrvatskoj i BiH. Ove su godine polaznici razmišljali o ljubavi. Stoga su na lektoratima prevodili najljepše ljubavne tekstove antičkih autora, na prevodilačkoj radionici izrađivali književne prijevode tih tekstova, a na likovnoj radionici izrađivali rekvizite za završnu priredbu koja je održana na ribnjaku Hektorovićevog Tvrdalja i bila je prelijepa kruna seminaru koji je obilovao radošću učenja, igre i druženja.

OBAVIJEST PRETPLATNICIMA ČASOPISA LATINA ET GRAECA

Poštovani pretplatnici, na vaše je adrese poslan novi broj časopisa zajedno s računom za pretplatu za 2015. godinu.

Prilikom tiskanja računa dogodila se nenamjerna pogreška. Naime, na računima piše da se pretplata odnosi na 2014. godinu. Molimo vas da račune podmirite prema uputama za plaćanje, a da kao opis (svrhu) plaćanja navedete “Pretplata za 2015. g.” te će ista biti knjižena ispravno, za tekuću godinu. Ispričavamo se zbog eventualne neugodnosti.

S poštovanjem,

Uredništvo časopisa Latina et Graeca

Novi broj časopisa “Latina et Graeca”

U prodaji je novi, 26. broj časopisa Latina et Graeca!

Neke od tema:

– Sabira Hajdarević, “Grčke fikcionalne zbirke pisama u kontekstu; čimbenici razvoja i obilježja književne (pod)vrste”

– Ivan Matičević, “Kako su eksperimentirali stari Grci?”

– Vladimir Posavec, “Imperator August”

– Tomislav Djurić, “Tri pjesme Ruđera Boškovića iz rukopisne ostavštine u Bancroft Library”

8. seminar Colonia Iulia Iader

U razdoblju od 7. do 10. travnja 2015. godine u Zadru se održava tradicionalni osmi seminar za mlade Colonia Iulia Iader. Tema ovogodišnjega seminara je “Post meridiem”, a poseban naglasak bit će stavljen na rimske terme. Na seminaru će sudjelovati učenici zagrebačkih osnovni škola u kojima se uči grčki i latinski jezik te učenici prvih razreda klasičnih gimnazija.

Osim upoznavanja zadarske povijesti i šetnje njegovim uskim ulicama, sudionici će sudjelovati na lektoratima te posjetiti Arheološki muzej Zadar (posebna pažnja bit će posvećena nedavno otvorenom stalnom postavu antičke zbirke) i Muzej antičkog stakla (posebna zanimljivost svakako su radionice izrade stakla te staklenih ukrasa i figurica).

 

7. seminar Salonae Longae

U Splitu je od 18. do 22. ožujka 2015. godine održan 7. seminar Salonae Longae – Od antičke Salone do humanističkog Splita. Tema ovogodišnjega seminara bile su “Luke i plovidba”. Voditeljica seminara bila je profesorica Inge Belamarić iz I. gimnazije Split, a sudjelovali su učenici iz klasičnih gimnazija iz čitave Hrvatske.

Sudionici seminara obišli su Salonu, Dioklecijanovu palaču i Arheološki muzej, sudjelovali na četiri lektorata te slušali brojna zanimljiva predavanja.