LATINA ET GRAECA

Od danas su svi radovi časopisa Latina et Graeca, objavljeni u brojevima 1 – 40 (tiskani od 1973. do 1997. g.), dostupni online, potpuno besplatno, na Portalu znanstvenih časopisa Hrčak! Na taj način želimo svim zainteresiranim čitateljima omogućiti jednostavan i brz pristup člancima objavljenim u našem časopis.

Radovi su razvrstani po brojevima i godinama izdanja, a pristupiti im možete ovdje.

Također, najavljujemo kako će tijekom jeseni biti dodani i radovi objavljeni u novoj seriji časopisa Latina et Graeca (br. 1 – 30) koja je počela izlaziti 2002. godine.

Poštovani pretplatnici, objavljen je novi, 35. broj časopisa Latina et Graeca. Isti će tijekom idućega tjedna stići na Vaše adrese.

Neke od tema koje ćete pronaći u novome broju časopisa su:

Objavljena je nova knjiga u izdanju Instituta Latina et Graeca: Iove Regnante – ogledi iz antičke mitologije, religije i književnosti autora Domagoja Grečla.

Knjiga se sastoji od 265 stranica podijeljenih na nekoliko velikih poglavlja unutar kojih su sakupljeni tekstovi objavljivani duži niz godina u izdanjima časopisa Latina et Graeca. 
Prvi dio nosi naslov ,,Mitologija, religija, književnost” i sastoji se od trinaest tekstova o grčkoj mitologiji i književnosti koja o njoj govori. Drugi dio knjige naslovljen je ,,Iz povijesti medicine” i donosi tekstove koji obrađuju razne aspekte medicine u antici, od prikaza boga liječništva Asklepija, preko pregleda povijesti grčke i rimske medicine u najkraćim crtama, pa do članaka o pojedinim izuzetnim likovima medicinske struke. Treći i posljednji dio naslovljen je „Miscellanea“. U ovom dijelu knjige nalaze se razni članci o stihovima i ,,stihovanju”, naglašavanju i jezičnim problemima. Tu je i opsežan tekst o načinima prevođenja elegijskog distiha na hrvatski s brojnim primjerima i obilnom bibliografijom te mnoštvo drugih zanimljivosti.

U utorak, 14. svibnja, u sklopu ovogodišnjeg Kliofesta održano je predstavljanje dvaju novih izdanja Instituta Latina et Graeca: Vladimir Posavec “August-kronologija života prvog rimskog cara” i Ksenofont “O konjaničkom umijeću/O zapovjedniku konjice” u prijevodu Ranka i Maje Matasović.

Ovoga je ljeta u organizaciji I. gimnazije u Splitu, Centra za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti Zavoda za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog arheološkog društva iz Zagreba, Instituta Latina&Graeca iz Zagreba te Privatne klasične gimnazije iz Zagreba u Starome Gradu na Hvaru održan jubilarni, dvadeseti seminar za mlade s temom “Tragom zvijezda”. Na seminaru je sudjelovalo dvadeset učenika i učenica iz I. gimnazije Split, Gimnazije Dubrovnik, Franjevačke klasične gimnazije Visoko, BiH, Klasične gimnazije Zagreb, Nadbiskupske klasične gimnazije Zagreb te iz Privatne klasične gimnazije Zagreb.

Po dolasku i smještaju sudionika uvodno je predavanje, naziva “Iz antičke povijesti Staroga Grada”, održala dr. sc. Inga Vilogorac Brčić. Učenici su se tako upoznali s poviješću Staroga Grada, njegovim najranijim stanovnicima te arheološkim ostatcima. U poslijepodnevnim je satima dr. sc. Bruna Kuntić Makvić održala epigrafsku radionicu na kojoj je seminariste upoznala s antičkim grčkim i rimskim spomenicima Staroga Grada. Predvečer je, pod vodstvom dr. sc. Vilogorac Brčić, uslijedila šetnja ulicama Staroga Grada kojom su prigodom sudionici obišli sve važne arheološke lokalitete kao i spomenike i crkve iz novije povijesti, a zatim su se uspeli na Glavicu s koje se pruža veličanstven pogled na Stari Grad te cijelo Starogradska polje, gdje su slušali o padu Fara 218. g. pr. Kr.

Nedjeljno je prijepodne za seminariste bilo slobodno pa su ga svi iskoristili za kupanje i sunčanje. U poslijepodnevnim je satima dr. sc. Vilogorac Brčić održala prvi (latinski) lektorat pod nazivom “Žene moreplovaca” na kojem su polaznici čitali ulomke Ovidijevih Heroida, o jadima Penelope i Didone, a zatim je uslijedilo predavanje dr. sc. Kuntić Makvić s temom “Povratci” na kojem se govorilo o poznatim putnicima-povratnicima iz grčke mitologije. Idućega je dana prof. Davida Bronzović Švenda održala drugi (grčki) lektorat pod naslovom “Okupljanje drugova” na kojem su seminaristi čitali ulomke Argonautike Apolonija Rođanina, o okupljanju drugova za pohod po zlatno runo. Poslijepodnevni su sati bili rezervirani za prvi dio likovne radionice pod vodstvom prof. Mislava Gjurašina na kojoj su seminaristi u grupama izrađivali replike grčkih brodova koristeći papir, karton, štirku, ljepilo i druge materijale.

Utorak je bio rezerviran za cjelodnevni izlet. Svi sudionici isplovili su rano ujutro iz starogradske luke put Bola na Braču. Nakon dva sata plovidbe pristali su u mirnoj uvali te krenuli put pustinje Blaca, prema pustinjačkom samostanu poljičkih glagoljaša koji su se ondje naselili u 15. st. za vrijeme navale Turaka. U njemu su učenici razgledali samostanske prostorije (kuhinju, knjižnicu, spavaonice, učionicu … ), stare rukopise te renesansnu crkvicu iz 16. stoljeća. Nakon obilaska zaplovili su put Bola gdje su vrijeme do povratka iskoristili za kupanje.

Iduće jutro, poslije doručka, uslijedio je treći (latinski) lektorat prof. Tonćija Maleša naziva “Oluja i utjeha” na kojem su učenici čitali ulomke Vergilijeve Eneide, o oluji koja je zahvatila Eneju na moru. U poslijepodnevnim je satima prof. Gjurašin održao drugi dio likovne radionice na kojoj su učenici bojali i dodavali završne detalje svojim replikama grčkih brodova. Četvrtak ujutro započeo je posljednjim, četvrtim (grčkim) lektora tom prof. Tomislava Mokrovića na kojem su učenici čitali ulomke Homerove Odiseje, o Alkinojevu ugošćavanju lutalice Odiseja. Poslijepodne su učenici iskoristili za završavanje prozopografskih eseja, a navečer je uslijedilo njihovo javno čitanje te odabir najboljega. Nadmoćnom većinom glasova pobijedio je esej Praksiep putuje na zapad, ime koje su autori preuzeli s tzv. Parskog reskripta. Cijeli petak bio je rezerviran za vježbanje i pripremanje javne priredbe. Ista je održana predvečer u vrtu palače Bijankini. Najprije su pročitani najbolji prozopografski eseji te najbolji grčki i latinski prijevod tekstova čitanih na lektoratima, a zatim je uslijedila desetominutna predstava u kojoj su učenici ukratko prikazali nekoliko scena iz Odiseje. Na kraju priredbe okupljenima se obratio voditelj seminara, prof. Maleš, te uručio zahvalnice ustanovama i pojedincima koji su posebno pridonijeli održavanju seminara svih dvadeset godina te koji su ga podupirali od samih početaka. Simbolične su nagrade u znak zahvalnosti primile i tri utemeljiteljice seminara: dr. sc. Jasna Jeličić Radonić, dr. sc. Bruna Kuntić Makvić te prof. Inge Belamarić. Na kraju su i sudionicima seminara podijeljeni paketi knjiga i časopisa, izdanja Instituta Latina&Graeca. Koristimo i ovu priliku kako bismo se još jednom zahvalili svima koji su na bilo koji način pomogli u održavanju seminara te posebno svim polaznicima. Radujemo se sljedećim susretima!

Već 2400 godina na zapadnoj obali Hvara nalazi se Stari Grad. Nešto kraće vrijeme, 23 godine, na istom tom mjestu odvija se seminar Pharos – Antička kultura hrvatskog Sredozemlja. Iako se potonja činjenica ne čini jednako impresivna, ne treba je olako odbaciti. Kad je održan prvi seminar Pharos, predsjednik Amerike bio je Bill Clinton, kuna je kao hrvatska valuta uvedena tek prije nekoliko mjeseci, a sadašnji spiritus movens i voditelj seminara, Tonći Maleš, bio je tek gimnazijalac i polaznik seminara. Kao i te davne 1994. godine, i ovog srpnja dvadesetak je učenika i profesora klasičnih gimnazija provelo tjedan dana u srcu Staroga Grada, prevodeći tekstove, razgledavajući antičke lokalitete, kupajući se, učeći i zabavljajući se.

Ove godine naslov seminara bio je Odiljam se, a bavili smo se odlascima i rastancima u antičkoj književnosti. Tako se na lektoratu mlade profesorice Ive Blagus, novog lica na seminaru, prevodio izvadak iz Vergilijeve Eneide koji govori o rastanku Eneje i Didone, jednom od dirljivijih iz korpusa klasične književnosti. Najromantičniji je rastanak možda onaj između trojanskog princa Hektora i njegove žene Andromahe: a meni bolje bi bilo onda pod zemlju zaći, bez tebe kad budem, jer svoje ti kad nađeš skončanje, tad utjehe imati neću… Taj su Homerov tekst učenici prevodili s profesorom Malešom. Profesorica Davida Bronzović na sebi svojstven način ubacila je malo racionalnog među emocije, na svom lektoratu obrađivala je izvadak iz Platonova Fedona. Radi se o riječima koje je Sokrat uputio svojim učenicima pred odlazak s ovog svijeta. I grčka filozofija bila je zastupljena.

Na izlet smo se uputili u Velo i Malo Grabje. Naš stari znanac Ante Tudor („moli Onte“ – kako se sam predstavlja) podijelio je s nama uspomene iz svog djetinjstva i života u Malom Grabju te napuštanja sela i odlaska u Milnu u potrazi za boljim životom. Dr. Tonći Tadić s Instituta Ruđer Bošković održao je nevjerojatno detaljno i zanimljivo predavanje o dvije povijesne bitke koje su se odvile oko Starog Grada. Saznali smo nešto o povijesti Starog Grada, antičkim borbenim taktikama, a i o prehrani prosječnog veslača na grčkom bojnom brodu. Na predavanju Marula Kuljiša učenici su imali priliku čuti o povijesti grčkog i latinskog jezika, a i kako su povezani s indoeuropskim prajezikom i drugim srodnim jezicima. Uz intelekt valja razvijati i kreativnost. Zato smo imali i likovnu radionicu uz vodstvo slikarice Frane Grbić na kojoj smo izrađivali lunule, amajlije rimskih djevojčica. Svoj umjetnički talent učenici su mogli prikazati i na završnoj priredbi. Zadnju večer seminara postavljena je mala predstava za stanovnike Starog Grada. Uprizorili smo Didonu i Eneju, Hektora i Andromahu, Sokrata i njegove učenike i Korneliju iz Propercijeve elegije. Bolju scenografiju nismo ni mogli zamisliti budući da se predstava odvijala u sumrak, uz more, pored crkvice sv. Jerolima i privezanih brodica. Nakon što smo trijumf predstave proslavili kako spada, otpratili učenike na trajekt i zaključili seminar, vratili smo se svojim kućama i počeli planirati sljedeći seminar Pharos.

Pozivamo vas na predstavljanje dvaju novih izdanja Instituta Latina et Graeca koje će se održati na ovogodišnjem Kliofestu, 14. svibnja u 15:00 sati.

Dvojezični prijevod Ksenofontovih djela “O konjaničkom umijeću, O zapovjedniku konjice” predstavit će prevoditelji dr. sc. Maja Matasović i akademik Ranko Matasović, te dr. sc. Tamara Tvrtković i Zlatko Šešelj.

Knjigu “August-kronologija života prvog rimskog cara” predstavit će njezin autor, mr. sc. Vladimir Posavec, te dr. sc. Hrvoje Gračanin i Zlatko Šešelj.

Također, na središnjem štandu Kliofesta, u auli Nacionalne i sveučilišne knjižnice, moći ćete kupiti naša najnovija izdanja po promotivnim cijenama.

Radujemo se vašem dolasku!

U Zadru će se od 1. do 5. travnja održati XII. proljetni seminar za mlade Colonia Iulia Iader. Sudjelovat će učenici 7. i 8. razreda zagrebačkih osnovnih škola te 1. razreda gimnazija. Tema ovogodišnjeg seminara su Feminae Romanae.

 

Poštovane kolegice, poštovani kolege,

u doba koje nije naklonjeno humanističkim znanostima, a jednako tako niti klasičnim jezicima, nije lako biti nastavnikom latinskog i grčkog jezika. Nije lako niti zainteresirati mlade ljude za te “mrtve” jezike, kad im se sa svih strana nude neki puno jednostavniji, brže dostižni i dostupni te, na prvi pogled, zanimljiviji sadržaji. Svi mi koji radimo s učenicima bilo na kojoj razini obrazovanja trudimo se približiti im antičku kulturu i civilizaciju, pronaći zabavne načine poučavanja, osvijestiti im da je gramatika samo sredstvo postizanja viših ciljeva, no isto tako svi znamo koliko je to ponekad teško postići.
Zbog ovih razloga odlučili smo u naš časopis uvesti novu rubriku pod zasad radnim naslovom „Primjeri dobre prakse“ (koji zvuči preformalno i prekruto) ili „Iz školskih klupa“ (što pak asocira na učeničke „bisere“). Dok tražimo prikladno ime za novu rubriku (otvoreni smo za vaše prijedloge), pozivamo vas da u njezinu kreiranju i osmišljavanju sudjelujete svojim idejama i svojim prilozima. Dobrodošli su primjeri dobro osmišljenih nastavnih jedinica, prijedlozi i opisi manjih projekata koje ste s učenicima ostvarili, kao i manje formalni i suvremeniji pristupi određenim temama predviđenim nastavnim planovima.

Ovaj je poziv prvenstveno upućen nastavnicima klasičnih jezika, ali i nastavnicima ostalih predmeta koji na svojim satovima obrađuju teme iz antičke povijesti i civilizacije (npr. povijesti, filozofije i sl.): nadamo se da ćete se pozivu odazvati i da ćemo pomažući jedni drugima i potičući jedni druge novim idejama i prijedlozima, ostvariti toliko potrebnu međusobnu komunikaciju i suradnju, a ujedno i olakšati toliko željeni i traženi dijalog s učenicima.

Očekujemo s nestrpljenjem vaše priloge, koje kao i moguća pitanja možete slati na naš e-mail latinaetgraeca@gmail.com

Uredništvo

Latina et Graeca