Nefertiti – ispisivanje nove povijesti najpoznatije kraljice Egipta

U Arheološkom muzeju u Zagrebu u četvrtak, 5. prosinca 2013. godine u 17:00 sati, ugledni britanski arheolozi Joyce Tyldesley i Steven Snape održat će dva zanimljiva predavanja. Ulaz je slobodan, a predavanja su na engleskom jeziku.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

 

 

Normal
0

21

false
false
false

HR
X-NONE
X-NONE

/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin-top:0cm;
mso-para-margin-right:0cm;
mso-para-margin-bottom:8.0pt;
mso-para-margin-left:0cm;
line-height:107%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-language:EN-US;}

Joyce Tyldesley iz Muzeja u Manchesteru je viši predavač egiptologije na Sveučilištu u Manchesteru i pomoćnik urednika magazina Drevni Egipat. Obrazovanje je stekla na sveučilištima u Oxfordu i Liverpoolu, a praksu na brojim terenima po Britaniji, kontinentalnoj Europi i Egiptu. Većina njezinih radova obuhvaćaju doba Novog kraljevstva s posebnim naglaskom na Ramzesa Velikog te ženske vladare Hatshepsut i daleko poznatije Nefertiti. Biografija Kleopatre, posljednje egipatke kraljice osvojila je nagradu britanskog Radia 4. Sudjelovala je i na izvrsnoj ocjenjenoj BBC-evoj drami Egipat iz 2005.

Njezino predavanje u Zagrebu nosi naziv Nefertiti – ispisivanje nove povijesti najpoznatije kraljice Egipta. Bista Nefertiti spada u najpoznatije i najvrijednije artefakte drevnog Egipta. Nefertiti na jeziku Egipćana znači “lijepa je žena došla”pa se čini da je bila strankinja i da nije bila kraljevske krvi. Statua je srećom sačuvana, nedostaju joj tek sitni dijelovi uha i lijevog oka. Stilski profinjen, kip se odlikuje osjećajem za oblik, a kolika mu je vrijednost svjedoči i podatak da je svojevremeno već dogovoren povratak iz Berlina u Egipat spriječio sam Adolf Hitler. Trenutno se čuva u berlinskom Egipatskom muzeju, a prošle je godine održana i izložba pod nazivom Im Licht von Amarna (U svjetlu Amarne) povodom stote obljetnice njezina otkrića.

Drugo predavanje drži Steven Snape sa Sveučilišta u Liverpoolu pod nazivom Zawiyet Umm el-Rakham: utvrda s kraja svijeta. Zawiyet el Rakham je nalazište na obali Mediterana oko 300 km zapadno od Aleksandrije otkriveno 1948., a prva opsežnija istraživanja provedena su između 1994. i 2001 upravo pod vodstvom Snapea. Najvažniji dio predavanja se odnosi na starovjekovni sustav fortifikacija i opskrbe kakav susrećemo baš na ovom primjeru.

 

Novi broj časopisa Latina et Graeca

 

U studenom 2013. godine izašao je novi, 23. broj, časopisa Latina et Graeca. Ovim brojem obilježava se 40. godišnjica izlaženja časopisa, a neke od tema su “Otok-kit od Aleksandra do Voyagera” prof. dr. sc. Marine Milićević Bradač, “Aleksandrijska biblioteka-izvor znanja o Jadranu” prof. Koraljke Crnković te prijevod Juvenalove IV. satire magistre klasične filologije Eme Bakran.

Cijena časopisa je 35kn, dok godišnja pretplata (2 broja) iznosi 50kn.

Za kupnju ili pretplatu na časopis obratiti se na e-mail privklas@zamir.net

40 godina časopisa Latina et Graeca

 

U ponedjeljak, 4. studenoga 2013. godine, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu u organizaciji Instituta za klasične jezike i antičku civilizaciju Latina et Graeca obilježeno je 40 godina izlaženja časopisa Latina et Graeca.

Tom je prilikom održan i stručni skup s temom „Prevođenje s klasičnih jezika danas“ na kojem su sudjelovali prof. Zlatko Šešelj, dugogodišnji urednik časopisa, te mnogi drugi uvaženi profesori. U knjižnici je postavljena izložba svih izdanja časopisa, a predstavljen je i posljednji, 23. broj, časopisa.

Klasični jezici i antička civilizacija u visokoškolskom obrazovanju

 

U četvrtak, 21. studenoga 2013. godine, u Knjižnici Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održan je interdisciplinarni okrugli stol s temom „Klasični jezici i antička civilizacija u visokoškolskom obrazovanju“.

Skup, održan povodom 40 godina izlaženja časopisa Latina et Graeca, otvorio je profesor Zlatko Šešelj, dugogodišnji urednik časopisa, kratkim izlaganjem o povijesti Instituta Latina et Graeca te prikazom svih knjiga, časopisa i stručnih radova objavljenih tijekom godina pod egidom Instituta. Nakon toga uslijedila je rasprava na temu klasičnih jezika u visokoškolskome obrazovanju koju je moderirao prof. dr. sc. Darko Novaković, pročelnik Katedre za latinski jezik i književnost Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U raspravi su sudjelovali mnogi profesori sa zagrebačkih visokoškolskih ustanova.

 

 

U spomen na legendarni osnutak Rima prije 2765 godina

 

U moru raznih međunarodnih inicijativa i projekata koji nastoje popularizirati proučavanje antike i približiti nam Stari vijek izdvajamo jedan vrlo vrijedan projekt pod imenom Rome Reborn.

Riječ je projektu izrade 3D digitalnih prikaza koji bi prikazati urbani razvoj antičkog Rima od prvog naselja cca 1000 godina prije Krista, do depopulacije grada u razdoblju ranog srednjeg vijeka cca 550.g.n.e.

Za izradu prvog modela stručnjaci su uzeli izgled Rima 320.g.n.e. kad se općenito uzima da je carski Rim bio na vrhuncu, a kršćanske su građevine bile u nastajanju, među ostalim i zato što veliki dio spomenika koji je do danas preživio datira upravo iz tog vremena zato što je rekonstrukcija nekog ranijeg razdoblja u većoj mjeri spekulativna. Ali projekt ovim ne završava jer tim planira na tom predlošku izraditi i modele koji sežu i u prošlost i u budućnost sve dok ne prikažu cijelo planirano razdoblje.

Gledajte i uživajte!




Pozivamo vas na 4. seminar za školsku mladež

SALONAE LONGAE

Od antičke Salone do humanističkog Splita

FEMINAE ILLUSTRISSIMAE ET FILII NOBILISSIMI

Split – Solin 15-20. 3. 2012.

Institut  Latina & Graeca   i  Prva gimnazija – Split
…haec sunt ornamenta mea… (Val. Max, IV. 4)

PROGRAM

Četvrtak, 15. 3.

15.00 h  Obilazak Dioklecijanove palače, Inge BELAMARIĆ, prof.

Petak, 16. 3.

10.00 h  Obilazak Arheološkog muzeja i Epigrafska radionica Rimske carice u Dalmaciji, Inga VILOGORAC BRČIĆ, prof.

16.00 h  1. lektorat, Jupiter otkriva kćeri sudbinu njezina sina, dr. Bratislav LUČIN (Marulianum)

18.00 h Predavanje Vladarice i njihovi sinovi, Ivan BASIĆ, prof. (Marulianum)           

Subota, 17

9.00 h    Obilazak Salone, Ivan MATIJEVIĆ, prof.

16.00 h  2. lektorat, Slavna majka što’no rodi Stvorca svemoćnoga, Tonći MALEŠ, prof. (zbornica I. gimnazije)

18.00 h  Predavanje Portret rimske carice u 3. stoljeću, dr. Tino LELEKOVIĆ (zbornica I. gimnazije)

Nedjelja, 18. 3.

9.00 h    Obilazak Muzeja Grada Splita, mr. Helga ZGLAV-MARTINAC

12.00 h  3. lektorat, Koriolan i njegova majka, Inge BELAMARIĆ, prof. (zbornica I. gimnazije)

16.00 h  4. lektorat, Kornelija – paradigma idealne matrone, Ante PODRUG, prof. (zbornica I.gimnazije)

18.00 h  Predavanje Mitološke majke i sinovi, prof. Dr. Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ (Centar Cvito Fisković)

Ponedjeljak, 19. 3.

9.00 h   Predavanje Konstantin Veliki, Helenin sin,  dr. Joško BELAMARIĆ (Centar Cvito Fisković)

11.00 h   Danijel RAFAELIĆ, Slavne majke i sinovi na filmu (Kinoteka)

17.00 h   5. lektorat, Aleksandar Veliki i Olimpijada, Ivana MARIJANOVIĆ, (Centar Cvito Fisković)

19.00 h   za završnu priredbu (Centar Cvito Fisković)

Utorak, 20. 3.

10.00 h   Završna priredba i podjela diploma (Galerija Vidović)