Justin, Izvadak “Filipove povijesti”

Institut Latina et Graeca objavio je novu knjigu: latinsko-hrvatski prijevod djela Izvadak „Filipove povijesti“ Pompeja Troga, rimskog povjesničara Marka Junijana Justina, za koji je zaslužan Josip Miklić.

O samom Justinu nemamo pouzdanih podataka; pretpostavlja se da je živio u 3. st. i da je autor epitoma djela Filipova povijest starijeg rimskog povjesničara Gneja Pompeja Troga. Potonji je bio rimski povjesničar Augustova doba. Napisao je prvu opću povijest u rimskoj historiografiji u 44 knjige pod nazivom Filipova povijest, po Filipu, ocu Aleksandra Velikoga, jer je makedonska povijest činila jezgru djela. Navedeno djelo, napisano kao nadopuna povijesti Tita Livija, izgubljeno je i do nas su se sačuvali samo Justinov izvadak iz 3. st., sadržaji pojedinih knjiga i poneki citat u mlađih autora. Upravo zahvaljujući Justinu došli su do nas najzanimljiviji ulomci Filipove povijesti zapisani u obliku epitoma.

Premda Justinov latinski jezik nije savršen, povremeno je vrlo elegantan, a djelo se odlikuje izrazitom tendencijom protiv Rima. Njegova je povijest započinjala od vremena asirskog cara Nina i dopirala do vremena piščeva života. Događaje rimske povijesti Justin izlaže do vremena rimskih prekomorskih osvajanja, a na kraju djela donosi i najstariju rimsku povijest.

Knjiga na gotovo 900 stranica donosi opsežan uvod o Pompeju Trogu i Justinu, strukturi i nastanku djela te tekstnu predaju, zatim paralelni latinsko-hrvatski tekst popraćen vrlo iscrpnim komentarima, a pri kraju knjige sigla et fontes, fontes lectionum te kazalo imena.

Cijena knjige: 350,00 kn

IN MEMORIAM

Prof. dr. sc. Marko Petrak
(1972-2022.)

Prof. dr. sc. Marko Petrak bio je redoviti profesor u trajnom zvanju i predstojnik Katedre za rimsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dugogodišnji suradnik i član Znanstvenog vijeća Instituta Latina et Graeca. Diplomirao je na Pravnom fakultetu i Filozofskom fakultetu (studij filozofije) Sveučilišta u Zagrebu. Nakon četverogodišnjeg programa latinskog jezika u prethodnom školovanju, završio je, u okvirima izbornosti unutar filozofskog studija, i dvije godine studija klasične filologije, s posebnim težištem na grčkom jeziku i književnosti. Magistrirao je građanskopravne znanosti te potom filozofiju (znanstveni smjer) na Sveučilištu u Zagrebu. Doktorirao je iz znanstvene grane rimsko pravo (2003) na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je četiri knjige te stotinjak radova iz područja rimskog prava i drugih pravnih grana te oko sedamsto stručnih priloga, a objavljivao je i u časopisu Latina et Graeca.

Dragog kolegu i prijatelja zadržat ćemo trajno u našem sjećanju. Iskrena sućut obitelji.

Requiescat in pace!

Apulej, Florida ili Cvjetni izbor

U sklopu bogate Biblioteke Latina et Graeca upravo je objavljen prijevod jednog od najvažnijih rimskih proznih pisaca 2. st., Lucija Apuleja i nje-gove zbirke Florida ili Cvjetni izbor.

Riječ je o zbirci retoričkih fragmenata, odnosno dijelova iz ukupno 23 govora, koji inače nisu preživjeli u cijelosti. Fragmenti koji jesu sačuvani i koje je kasniji epitomator sabrao u knjigu pod naslovom Florida (Cvjetni izbor) bili su uzorni primjeri Apulejeva govorničkog umijeća, bilo da u njima izriče pohvale suvremenicima, drži predavanja iz filozo-fije i mitologije, prepričava anegdote, opisuje znamenitosti ondašnjega svijeta i sl. Naime, osim što je, kako se smatra, bio jedan od najvećih eru-dita svojega vremena, Apulej je također, kao predstavnik druge sofistike, izvanrednu pažnju poklanjao stilističkom oblikovanju svoje proze. Stil mu je izrazito bogat i zahtjevan, često sintaktički složen, opterećen figu-rama, osobito misli i zvuka, te nerijetko okrenut intertekstualnom i je-zičnom ludizmu. Iz toga je razloga, između ostaloga, zbirka Florida bila iznimno težak materijal za prevođenje, pa tim više ovaj prijevod pred-stavlja pravo blago.

Za prijevod su zaslužni studenti kolegija iz rimske književnosti pod vod-stvom akademika Darka Novakovića: Ana Alar Vuković, Kristina Bedeković, Dubravka Ivšić Majić, Tomislav Jazvić, Martina Kolarec, Ida Labus, Ivana Marijić, Nives Pantar, Andrea Papić, Jelena Polaček Gajer, Željka Salopek i Judita Uremović. Knjigu su uredile i opremile Irena Bratičević i Željka Salopek.

Knjiga sadrži uvodnu studiju o kulturno-povijesnom kontekstu nastanka zbirke Florida i njezinim književnim karakteristikama, latinski izvornik donesen prema standardnom Teubnerovu izdanju Apulei Platonici Madaurensis Opera quae supersunt (prir. R. Helm 1959), paralelno s njim prijevod na hrvatski, popraćen komentarima u bilješkama te kazalom i indeksom.

Cijena knjige iznosi 150,00 kn, a naručiti ju možete putem naše e-mail adrese latinaetgraeca@gmail.com.

LATINA ET GRAECA 40

Objavljen je novi, 40. broj časopisa Latina et Graeca! U staroj je seriji iz-ašlo također 40 brojeva. Osamdeset brojeva u gotovo pedeset godina ve-lika je stvar, pogotovo za humanistički časopis posvećen pretežno antič-kim temama ili pak temama vezanim uz antičko naslijeđe na našem prostoru. Svakako, to je razlog za slavlje, veselje i ponos, ali i trenutak u kojem moramo zastati i najprije se prisjetiti svih onih koji su pridonijeli stvaranju ovih osamdeset brojeva i bez kojih izlaženje ovog časopisa ne bi bilo moguće. To su svi bivši članovi uredništva, svi bivši i sadašnji su-radnici i autori priloga, svi oni koji su svojom znanstvenom, tehničkom, materijalnom, pa i moralnom podrškom bili dijelom stvaranja Latine i kojima ovom prilikom iskazujemo zahvalnost.

Neki od članaka objavljeni u novome broju:

  • Ivan Moretić, Miran Marelja, Ozren Pilipović, Vojna i ekonomska prila-godba grčkih gradova na razgradnju običajnih ratnih normi u vrijeme i nakon Peloponeskog rata
  • Paula Raguž, O rukopisu Carmina Džona Rastića iz Znanstvene knjižnice Dubrovnik
  • Homer, Odiseja 23 (preveo Neven Jovanović)
  • Teoderikovo doba (preveo Hrvoje Gračanin)
  • Vladimir Posavec, Bitka kod Filipa
  • Maja Matasović, Korinin dnevnik: Iulius
  • Nina Čengić, Deiksa u starogrčkom

Novi prijevod Biblioteke Latina et Graeca

Nakon nedavno objavljenog prijevoda Ciceronova Govora za Seksta Roscija Amerinca iz tiska je upravo izašao još jedan govor tog velikana rimskoga govorništva – Govor za Marka Celija.

Knjiga donosi moderan hrvatski prijevod Ciceronova govora koji do danas nije prevođen u Hrvatskoj, a za koji je zaslužna dr. sc. Maja Matasović, ujedno i autorica uvodne studije. Govor je poseban među Ciceronovim govorima zbog opuštenijeg tona u kojem je izveden, kao i mnogobrojnih aluzija na kazališnu praksu u Rimu, a uključuje i sočne detalje iz tadašnjih društvenih odnosa među rimskom elitom. Knjiga sadrži uvodnu studiju o Marku Celiju Rufu i ostalim osobama koje se spominju u govoru, političkim i društvenim prilikama u Rimu 56. g. pr. Kr. kada je govor održan te o samoj izvedbi govora. Zatim slijede latinski tekst govora i paralelni hrvatski prijevod. Tekst je popraćen bilješkama o tekstovnoj predaji i realijama koje se spominju u tekstu, te genealogijom likova koji se spominju u tekstu.

Cijena knjige iznosi 150,00kn, a naručiti ju možete putem e-maila  latinaetgraeca@gmail.com

Novi prijevod u Biblioteci Latina et Graeca

U sklopu Biblioteke Latina et Graeca objavljena je nova knjiga, dvojezični prijevod Govora za Seksta Roscija Amerinca, u kojem Marko Tulije Ciceron brani naslovnog junaka, optuženog da je ubio vlastitog oca. Knjiga donosi uvodnu studiju o Marku Tuliju Ciceronu, o povijesnim okolnostima i pravnim aspektima govora, a zatim paralelno latinski tekst govora na lijevoj strani i hrvatski prijevod na desnoj. Dodatak predstavlja realni komentar koji se donosi u podnožnim bilješkama ispod hrvatskog teksta. Studija i tekst ilustrirani su slikama Cicerona kao izvođača govora, rekonstrukcijom prikaza rimskog suđenja te renesansnih izdanja Ciceronovih govora.

Djelo ima vrhunsku književnu vrijednost jer s njim počinje „zlatno“ razdoblje rimske književnosti, a važno je i povijesno svjedočanstvo o Sulinoj diktaturi u Rimu. Također pokazuje osnove rimskog pravnog sustava u kojem je, kao i danas, važno bilo dokazati i motiv i priliku za zločin. Ovo je ujedno i prvi prijevod toga govora na hrvatski jezik, nakon Tkalčićeva prijevoda iz daleke 1886. godine. Za prijevod je zaslužna skupina od devet studenata latinskog jezika (Ivana Barić, Iva Buha, Klara Halužan, Grozdana Kamenić, Tomislava Kopić, Ivana Kovačević, Monika Kunštek, Ivan Marjanović, Marija Tomić) pod mentorstvom dr. sc. Maje Matasović.

Cijena knjige iznosi 150,00 kn, a naručiti ju možete putem e-maila latinaetgraeca@gmail.com