Predstavljanje knjige Lukijan, Kako treba pisati povijest
NOVO – Lukijan, Kako treba pisati povijest
U izdanju Instituta Latina et Graeca prvi je puta na hrvatskom jeziku objavljena knjiga LUKIJAN – KAKO TREBA PISATI POVIJEST. Uz izvrstan prijevod knjiga je opremljena i opsežnom uvodnom studijom, bogatim komentarima, bibliografijom te kazalom pojmova i imena za što je zaslužan profesor JOSIP PARAT.
Riječ je o jedinom sačuvanom spisu iz antike koji se bavi teorijom grčko-rimske historiografije. U nevelikoj raspravi koja sadrži šezdeset i tri jezgrovita poglavlja, središnje mjesto zauzima pitanje istinoljubiva i nepristrana bilježenja povijesti. Autor k tome vješto aludira na znamenite povjesničare, skrećući tako pozornost na uzore vrijedne divljenja.
Zbog oštre kritike onodobnog povjesništva, britkih opaski o stilu i prosudbi o odlikama dobroga povjesničara Lukijanov rad ubraja se među najuspjelija ostvarenja na polju antičke književne kritike. Naposljetku, Lukijan nam se ovdje – možda više no igdje u svojem opusu – neposredno obraća kao satiričar. Ovaj po mnogočemu jedinstven tekst dobro će doći svakome tko se bavi antikom, što je dostatan razlog da mu se posveti pozornost.
Cijena knjige iznosi 100,00kn, a naručiti ju možete putem naše e-mail adrese latinaetgraeca@gmail.com
Objavljen 32. broj časopisa Latina et Graeca
Poštovani pretplatnici, objavljen je novi broj časopisa Latina et Graeca! Isti će tijekom ovoga tjedna stići na Vaše adrese.
Neke od tema u ovome broju su:
– Petra Šoštarić, “Helenistički grčki: morfologija, sintaksa, leksik”
– Zdravka Martinić-Jerčić, “Kako naučiti naglašavati grčke riječi”
– Barbara Pavlek, “Herakleja – Heraklov grad?”
– Hrvoje Gračanin, “Četiri Kasiodorove poslanice o Dalmaciji i Panoniji”
Posebnu pažnju skrećemo na naslovnicu – rad učenika polaznika seminara za mlade koje organizira Institut Latina et Graeca.
Želimo Vam radosne blagdane te sretnu i uspješnu Novu 2018. godinu!
XI. seminar “Varvaria”
U tijeku je XI. seminar za mlade Varvaria – kroz tisućljeća sredozemne kulture u Hrvatskoj. Seminar se održava od 11. do 15. rujna u Skradinu, na Bribirskoj glavici i u Šibeniku, a tema ovogodišnjega seminara je Saxa loquuntur.
Škole sudionici su:
- OŠ Matija Gubec, Zagreb
- OŠ S. S. Kranjčević, Zagreb
- OŠ Miroslav Krleža, Zagreb
- OŠ Izidor Kršnjavi, Zagreb
- OŠ Pavleka Miškine, Zagreb
- OŠ J. J. Strossmayer, Zagreb
- I. gimnazija, Split
- Franjevačka klasična gimnazija, Visoko, BiH
- Klasična gimnazija, Zagreb
- Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb
- Privatna klasična gimnazija, Zagreb
Popis predavača na seminaru:
- Bruno BRAKUS, prof., kustos u Muzeju Grada Šibenika
- Nikolina KATULIĆ, prof., OŠ Matije Gupca, Zagreb
- Tatjana KOVAČIĆ, prof., Institut Latina et Graeca, Zagreb
- Karmen KRNČEVIĆ, viši knjižničar, Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, Šibenik
- Željko KRNČEVIĆ, muzejski savjetnik, Muzej grada Šibenika
- Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ, red. prof., Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu
- Tonći MALEŠ, prof., Privatna klasična gimnazija, Zagreb
- Tomislav MOKROVIĆ, prof., Institut Latina et Graeca i OŠ Remete, Zagreb
- Nikolina URODA, prof., kustos u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu
Bibliografija časopisa LATINA ET GRAECA, nova serija, 1-30
Kako bi pretraživanje svih radova objavljenih u našemu časopisu učinili što jednostavnijim donosimo bibliografiju nove serije časopisa Latina et Graeca od broja 1 do 30. Istoj se može pristupiti ovdje.
Bibliografija nove serije časopisa LATINA ET GRAECA nastavlja se na prethodno objavljenu bibliografiju prve serije koja je izlazila između 1973. i 1994., a dosegla je 40 svezaka. Ta je bibliografija objavljena u posljednjem dvobroju, 39-40. Prvih pak pet godina nove serije bibliografski je obrađeno u 12. broju nove serije, a slijedećih pet u broju 21. Na tu se bibliografiju nadograđuje sve ono što je objavljeno u časopisu LATINA ET GRAECA od 21. do 30. broja. Cjelokupna bibliografija dostupna je na našim mrežnim stranicama.
Objavljen 31. broj časopisa Latina et Graeca
Objavljen je 31. broj časopisa Latina et Graeca.
Neke od tema u ovome broju su:
Pavlek Barbara – Heraklo (II. dio)
Petra Šoštarić – Latinski prijevodi Homera
Tamara Spajić-Gović – Neobjavljene poslanice Đona Rastića
Domagoj Grečl – Propercijeva elegija I, 11
Osim navedenoga, donosimo i recenzije nekoliko knjiga, izvještaje s nedavno održanih seminara za mlade u organizaciji Instituta Latina et Graeca te cjelovitu bibliografiju u kojoj su popisani svi prilozi koji su objavljeni u prethodnih trideset svezaka našega časopisa.
Iz riječi urednika:
“Tridesetprvim brojem nove serije časopisa Latina et Graeca započinje naša četvrta petoljetka; kad se, za pet godina okonča, nova će se serija izjednačiti s onom starom. A s prvim sljedećim brojem – četrdesetprvim – proslavit ćemo pedeseti rođendan. Ostat će, dakle, za nama čitav ljudski vijek.
I u ovom se broju nalaze recenzije knjiga, ali i izvještaji o seminarima Instituta, na kojima se uvijek ističu – uz predavanja, lektorate i arheološke uvide – likovne radionice. Sljedećih će deset brojeva i svojim naslovnicama pokazati svoj oslonac na mladost: autori predmeta koji će se na njima pojaviti najmlađi su klasičari. To su učenici koji su sudjelovali na seminarima Instituta.”
Idući broj bit će objavljen u prosincu, a svim našim pretplatnicima želimo ugodno ljeto!
Predstavljena nova izdanja Instituta Latina et Graeca
U knjižnici Bogdana Ogrizovića održana je promocija triju novih izdanja Biblioteke Latina et Graeca. Knjigu Ciceron, “Govori protiv Katiline” predstavila je prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić, knjigu Filodem, “Epigrami” predstavila je dr. sc. Petra Šoštarić, a knjigu Arhija, “Epigrami” prof. Zlatko Šešelj. Zahvaljujemo svima na dolasku!
Predstavljanje triju novih izdanja Biblioteke Latina et Graeca
Seminar 2016. godine
Reforma školstva u posljednje je vrijeme jedno od gorućih pitanja u državi. Gotovo svi se slažu da postojeći sustav nije dobar, ali kad su u pitanju konkretna rješenja problema, mnogi ih zapravo i nemaju. Dok se diljem Lijepe Naše raspravljalo trebaju li učenici čitati Homera i klasike ili se okrenuti Štuliću i svježi jem izričaju, dvadesetak se učenika i profesora ljetos u Starom Gradu vratilo u davna vremena još prije osnutka Pharosa, na početak priče o obrazovanju. što je škola bila u početku? O čemu se ondje podučavala? Koja je svrha obrazovanja? Postoje li oduvijek ocjene? Ovim, a i mnogim drugim pitanjima bavili su se ljetos klasičari iz četiri hrvatske i jedne bosanske gimnazije (Prva gimnazija, Split; Klasična gimnazija, Zagreb; Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb; Privatna klasična gimnazija, Zagreb i Franjevačka klasična gimnazija, Visoko), a tema sedmodnevnog seminara Pharos bila je παιδεία. Budući da nijedan izraz u hrvatskom jeziku ne obuhvaća sva značenja te grčke riječi, možemo je poimati ujedno kao odgoj, obrazovanje, produhovljenje i sve ono što je potrebno usvojiti da bi neiskusno dijete postalo izgrađena ličnost, ili kako je to opisao Platon, to je obraćanje duše: ona treba ustati iz mračnog dana u pravi dan bića.
Kao što nekoć školu nisu bila obavezna polaziti sva djeca, nego su ondje išli samo najmotiviraniji i najznatiželjniji pojedinci, tako su na ljetni seminar Pharos krenuli tek rijetki i znatiželjni klasičari, a kako bi se polaznici seminara dublje uvukli u duh davnih vremena, pod vodstvom su domišljate slikarice Frane Grbić izrađivali voštane pločice, po kojima su mogli pisati i brisati, a na završnoj priredbi, u vrtu starogradske palače Biankini, bili su obučeni poput starih Grka. Predstava je zamišljena kao sokratovski dijalog učenika i učitelja u svrhu dolaska do spoznaje i time nastanka dobrih ljudi. “Školski predmeti” u Platonovoj Državi bili bi FILOZOFIJA, MUZIKA, GIMNASTIKA, ARITMETIKA, LOGIKA i DIJALEKTIKA, pa smo i mi, ugledaj ući se u Platona, u tih lijepih i sunčanih tjedan dana otkrivali što je to rrmoda. Prevodeći dijelove iz Države s profesorima klasičnih jezika, Davidom Bronzović i Tonćijem Malešom, “studirali” smo FILOZOFIJU prema kojoj je konačni cilj odgoja stvoriti dobre i plemenite ljude. Izveli smo i najstariju pjesmu sa sačuvanim zapisom visine i trajanja tonova, a ona nam je svojim ritmom i harmonijom prožimala dušu onako kako to za Platona samo MUZIKA može. Budući profesor fizike, Marin Vukšić, upoznao nas je sa začecima prirodnih znanosti i MATEMATIKE, a mi smo još, računajući tekuće troškove i potrebne zalihe hrane, mjereći i izrezujući daščice za izradu voštanih pločica i baveći se brojevima uopće, dolazili do istine, oštreći pritom umove. Kako bismo u sebi budili volju za svim tim intelektualnim izazovima i mareći pritom za figurom, izlagali smo se tjelesnim naporima igrajući vaterpolo i košarku, a valja spomenuti i cjelodnevno bicikliranje kroz čuveno Starogradska polje sve doVrboske gdje smo još dugo toga dana plivali i na kraju uspješno otpedalirali nazad do Staroga Grada. Do DIJALEKTIKE je došlo spontano kad je na red došlo pitanje, primjerice, učeničkih glazbenih ukusa … Budući da su sokratovci polazili od ideje da obrazovanje znatiželjnom čovjeku olakšava svakodnevicu, poboljšava međuljudske odnose, obogaćuje komunikaciju i time konzekventno on postaje bolji, pa je čitava koncepcija bilo kakvog vrednovanja bila strana, i mi smo skloni vjerovati da je našim polaznicima ljetni seminar IImoda pružio korisne spoznaje i otvorio neke nove poglede na svijet i ljude koji nas okružuju. Sokrat je znao da ništa ne zna jer je, baveći se mnogim i različitim pitanjima spoznao da je znanje upravo beskrajno vrelo misli, ideja i zakona o svijetu oko nas, a danas kad se na školu gleda kao na neprijateljsku ustanovu, a kad je ocjena jedino mjerilo stvari i kriterij za određenje daljnjega postakademskog života, kad se pod krinkom znanja gomilu informacija nastoji papagajski nametnuti svakom učeniku uniformiranim testovima na zaokruživanje, kad se djecu ne uči da promišljaju i povezuju, nego ona nestrpljivo hrle prerezati svaki gordijski čvor bez pokušaja da ga prethodno otpetljaju, kad su ljudska bahatost i glupost zahvaljujući društvenim mrežama i internetu nemjerljivo sveprisutnije i glasnije nego jedne 1938. kad je Krleža, nadahnut upravo ljudskom glupošću, napisao roman Na rubu pameti … i konačno kad su odgoj i obrazovanje čovjeku potrebniji nego ikad, bilo bi lijepo da se koja buduća reforma školstva barem malo nasmiješi sokratovcima.